BiH nema tužioce ni na jednom nivou vlasti koji se isključivo bave procesuiranjem korupcije u institucijama i sistemu.
Naime, u odgovorima Evropskoj komisiji u upitniku bh. vlasti su priznale da se tužioci dodjeljuju na ad hok osnovi kada su u pitanju predmeti sistemske korupcije. U sva tri najviša tužilaštva u zemlji kažu da glavni tužilac odredi kojem tužiocu će dati da radi na određenom predmetu.
“Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH nije preciziran broj tužilaca u Odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH te on zavisi od odluke glavnog tužioca”, navedeno je u odgovorima.
Kada je riječ o Tužilaštvu FBiH, ističu da je predviđeno postojanje odjeljenja za suzbijanje korupcije, ali da ono nije uspostavljeno jer nema novca.
“Ovaj odjel još nije uspostavljen s obzirom na to da nisu obezbijeđena materijalna sredstva te s tim u vezi nisu imenovani tužioci niti zaposleno administrativno osoblje”, navedeno je u odgovorima. Kao i u državnom tužilaštvu, i ovdje glavni tužilac određuje tužioce koji će raditi na tim predmetima na ad hok osnovi.
U dijelu odgovora iz RS ističe se da je 2016. godine rasformirano Posebno tužilaštvo za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala. Podsjećanja radi, ovo odjeljenje rasformirano je jer nije dalo očekivane rezultate.
Sada, kako navode, postoji Posebno odjeljenje za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala pri Republičkom tužilaštvu RS.
Kao i u druga dva, i u ovom tužilaštvu glavni tužilac po svom nahođenju određuje koji tužilac će se baviti tim predmetima.
“Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i poslovanju tužilaštava u RS nije preciziran broj tužilaca u odjelu i on zavisi od odluka glavnog tužioca.
Visoki sudski i tužilački savjet je u cilju uspostavljanja odjela proširio sistematizaciju Republičkog tužilaštva RS za sedam pozicija, od čega je jedna pozicija zamjenika glavnog republičkog tužioca – specijalni tužilac koji rukovodi Posebnim odjeljenjem”, objašnjeno je u odgovorima.
Inače, zanimljivo je da je za rad Posebno tužilaštvo za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, koje je rasformirano zbog mršavih rezultata, od 2011. do 2016. godine potrošilo 12 miliona maraka. Posebno odjeljenje, koje ga je naslijedilo, je u prošloj godini na raspolaganju imalo 2,4 miliona maraka.
Jedna od primjedaba EU je da ne postoji ni definicija “ozbiljne korupcije”, a upravo ovaj termin je upotrijebila Evropska komisija u upitniku.
Osim toga, većina tužilaštava nisu popunjena adekvatnim kadrovima. Primjera radi, od 40 pozicija predviđenih sistematizacijom za Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije RS, popunjeno je samo 27, priznali su u odgovorima.
U izvještaju EU za BiH za 2018. godinu upozoravaju da je politička korupcija veoma raširena, a da je zemlja nespremna da se s njom izbori.
“Iako postoji Etički kodeks za sudije i tužioce, ne postoji formalni mehanizam njegovog sprovođenja niti ovlaštenja da se pokrenu disciplinski slučajevi. Korupcija u pravosuđu mora se suzbijati energičnije”, istakli su oni.
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, nije odgovorio na naš upit do zaključenja ovog broja.
Izvor: NN