Za tri godine dug po glavi stanovnika u BiH je porastao za oko 300 KM, a na kraju prvog kvartala ove godine ukupni javni dug bio je oko 11,5 milijardi maraka, od čega na spoljni otpada oko osam milijardi.
Prema nedavno objavljenim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan javni dug BiH na kraju prošle godine bio je 11,3 milijarde KM i smanjen je za 6,1 odsto u odnosu na dug iz 2016, dok je, kako je navedeno, 7,9 milijardi otpadalo na spoljni dug. Sudeći prema ovim podacima, dolazimo do rezultata da se za samo tri mjeseca 2018. godine javni dug povećao za više od 200 miliona maraka.
“U 2014. godini dug po glavi stanovnika iznosio je 3.301,62 KM. Ako uzmemo u obzir da se po osnovu negativnog prirodnog priraštaja broj stanovnika u BiH do 2017. godine smanjio za 27.170, te da se u istom periodu iselilo oko 150.000 ljudi, dolazimo do toga da je u 2017. godini zaduženje po stanovniku 3.631,51”, procjenjuje Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, i dodaje da će i u narednom periodu dug rasti zbog manjeg broja stanovnika i većeg mortaliteta od nataliteta. Istakao je da će mnogi reći da osobe koje se isele šalju doznake u BiH, što povećava potrošnju, time i BDP, ali negativne demografske tendencije, smatra Hadžić, kao i trajno iseljavanje, u jednoj fazi će dovesti do pada doznaka iz inostranstva.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da dominantno učešće spoljnog duga u javnom dugu govori o potpunoj zavisnosti BiH o stranim povjeriocima.
“Ovo govori i o izloženosti rizicima promjene deviznih kurseva za dio tog zaduženja koji nije izražen u evrima, kao što je npr. aranžman s MMF-om”, kazao je Gavran za “Nezavisne” i dodao da je smanjenje javnog duga u odnosu na 2016. svakako pozitivno. Naglasio je da je značajno da u ovom periodu smanjenja vrijednosti javnog duga nije bilo suštinskih poboljšanja budžetskih prilika i upravljanju javnim finansijama u cijelini, dok, kako kaže, i dalje postoji jasna namjera daljeg zaduživanja.
“Iako je aranžman s MMF-om trenutno blokiran, njegovo postojanje potvrđuje potrebu za novim zaduženjima i bez obzira na to hoće li se nastaviti ili će se novac pronaći na drugoj strani, može se očekivati dalji rast duga u budućnosti”, navodi Gavran.
Iako se BiH, dodaje Gavran, rado klasifikuje kao umjereno zadužena zemlja od strane nadležnih vlasti, riječ je, ističe, samo o teoretskoj kategorizaiji.
“Ova kategorizacija bi bila realna u uslovima ‘normalne ekonomije’, kojom se upravlja na racionalan način i čiji je dug održiv i ne ugrožava makroekonomsku stabilnost”, ističe Gavran i dodaje da bi u slučaju BiH i mnogo manji nivo duga bio pretjeran jer su, kako kaže, javne finansije u trajnom i enormnom deficitu.
Upozorio je da se najveći dio duga ne koristi produktivno, već za popunjavanje budžetskih deficita, odnosno, kako navodi, ničim ne unapređuje ekonomiju i njenu sposobnost otplate zaduženja.
“Za sadašnje stanje ekonomije i pogotovo perspektive i neodgovorno upravljanje javnim finansijama. Nivo javnog duga BiH je previsok, neodrživ i predstavlja ogroman teret i za budžete i za ukupnu ekonomiju”, zaključuje Gavran.