Evropska komisija usvaja danas ”paket proširenja” koji daje ocjenu stanja i napretka svake od zemalja Zapadnog Balkana koje su na putu evrointegracija. Očekuje se da će BiH dobiti kritike zbog usporenih reformi.
Šest zemalja Zapadnog Balkana dobiće danas od Evropske komisije dubinsku analizu stanja zasnovanu na političkim i ekonomskim kriterijumima kao i procjenu sposobnosti za preuzimanje obaveze koje nosi članstvo u EU.
Briselu su pred ovaj izvještaj najavili da podrška koju EU daje procesu proširenja ni na koji način neće uticati niti uljepšati ocjenu stanja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, ekonomije i usklađenosti sa standardima EU u svakoj od šest partnerskih zemlja iz regiona. Prema uvidu koje je DW imao u ovogodišnji izvještaj, vladavina prava, organizovani kriminal i korupcija, sloboda izražavanja i bilateralni sporovi ponovo su ocijenjeni kao ”bolne tačke” čitavog regiona.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja u regionu ima najdužu ”tradiciju” loših ocjena i izvještaja Evropske komisije. EU je bezbroj puta pozivala BiH i njeno rukovodstvo da ispuni one reforme na koje su se obavezali na svom putu evrointegracija i da u korist naroda prevaziđu postojeće etničke podjele u zemlji. Novi izvještaj o BiH ponovo ukazuje na sporost reformskog procesa u zemlji i nepromijenjene strukturne probleme koji se vide kao prepreka za napredak BiH.
U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji.
EU i dalje čeka da od BiH dobije konkretan dokaz odlučnosti i rada koji je do sada ili izostao ili došao sa velikim zakašnjenjem.
“Vrlo sam zabrinut jer ni ove godine izvještaj neće biti mnogo drugačiji od ranijih jer nije mnogo napretka ostvareno u prethodnih godinu dana u BiH. Napredak ka punoj demokratiji i vladavini prava u BiH u najboljem slučaju stagnira ili je čak u nazadovanju. U BiH nema opipljivog napretka”, naglašava u razgovoru za Deutsche Welle Eduard Kukan, član Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta i dugogodišnji predsjednik Odbora za saradnju sa Zapadnim Balkanom.
Ono na šta Evropska komisija (i ove godine) posebno upozorava BiH jesu socijalno-ekonomske reforme, jačanje vladavine prava, reforma javne uprave kao i hitno usvajanje izbornog zakona i adekvatno funkcionisanje Mehanizma koordinacije. U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji, ali se i kaže da to i dalje ne govori o konkretnim pomacima u različitim oblastima koje BiH mora da reformiše ako želi da postane dio evropske porodice.
Albanija i Makedonija spremne za korak dalje ka članstvu u EU
Albanija i Makedonija bi, prema prvim uvidima u godišnji izvještaj Evropske komisije, u utorak trebalo da dobiju preporuke za otvaranje pristupnih pregovora. Sagovornik DW Edurad Kukan smatra da su obje zemlje u godini za nama objektivno napravile značajan napredak na EU putu.
Makedonija najduže čeka na otvaranje pristupnih pregovora
“Albanija je napravila dubinsku reformu pravosuđa koja će, jednom kada se primijeni, biti daleko najvažnija reforma sprovedena među zemljama u procesu proširenja, a rekao bih čak i ozbiljnija nego što je to slučaj u nekim zemljama članicama EU”, objašnjava Kukan.
Evropska komisija u svojim ocjenama naglašava da Albanija napreduje po svih pet ključnih prioriteta nephodnih za približavanje EU, počev od reforme javne administracije, pravosudne reforme, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i zaštite ljudskih prava. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker je početkom godine najavio da će Evropska komisija, ako Albanija nastavi započetim reformskim putem, dati vladi u Tirani preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa EU u prvih šest mjeseci 2018. godine, što će po svemu sudeći i biti slučaj.
Da li će zemlje članice ”odblokirati” Makedoniju?
Kada je Makedonija u pitanju, ona najduže čeka na otvaranje pristupnih pregovora. Zemlja je 2005. godine dobila status zemlje kandidata, a preporuku Evropske komisije za otvaranje pristupnih pregovora dobijala je već dva puta 2009. i 2012. godine. Oba puta preporuka nije dobila neophodnu podršku zemlja članica EU, na prvom mjestu zbog otvorenog pitanja imena zemlje kome se protivi Grčka.
Makedonija je nakon posljednjih izbora imala dramatičan period smjene stare i dolaska nove vlade, a ocjena Komisije jeste da je zemlja ”prevazišla političku krizu” i pokazala ”jasnu političku volju za napredak”.
Eduard Kukan se slaže u stavu da je Makedonija vidno napredovala u posljednjih godinu dana. On dodaje da sadašnji premijer Zoran Zaev sprovodi dinamičnu spoljnu politiku i pokušava da riješi sva otvorena pitanja. Poslije godina stagnacije, pregovori oko pitanja imena zemlje su pokrenuti, a zemlja je dobila još jednu priliku da od članica EU dobije dugo očekivano ”zeleno svjetlo” za početak pristupnih pregovora.
“Često se dešava da zemlje članice svoje pozicije zasnivaju, ne na rezultatima koje neka zemlja postiže u procesu evrointegracija, već na političkim i bilateralnim pitanjima. Apelovao bih na Savjet da objektivno vrednuje rezulatate koje su Albanija i Makednija postigle na svom Evropskom putu “, poručio je Eduard Kukan.
Nezvanične informacije do kojih je Dojče Vele došao u Briselu govore da su visoki zvaničnici Evropske komisije praktično do samog usvajanja izvještaja pregovarali sa zemljama članicama EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.
Varnice koje i dalje izbijaju između Beograda i Priština predstavljaju prijetnju za stabilnost čitavog regiona
Prema riječima Edurada Kukana ni Kosovo ne bi trebalo da se u ovogodišnjem izvještaju nada pozitivnom stavu Evropske komisije. Vladavina prava i ekononomski aspekti u zemlji su i dalje pod velikim znakom pitanja, a normalizacija odnosa sa Srbijom je u stagnaciji uz povremene eskalacije i tenzije sa obje strane.
Evropska komisija kaže da su reforme na Kosovu usporene zbog prošlogodišnjeg izbornog perioda. Od vlasti u Prištini se traži da efikasnije radi na primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i da se više angažuje u dijalogu sa Beogradom i primijeni sve postignute sporazume, na prvom mjestu sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština.
“Smatram da ovaj izvještaj neće donijeti mnogo ohrabrenja za Kosovo jer su mogli mnogo više da urade. Koliko im je samo vremena trebalo da u parlamentu glasaju za demarkaciju granice sa Crnom Gorom? To je dokaz da stvari na Kosovu ne funkcionišu kako bi trebalo. Očekujem dosta oštrih preporuka u izvještaju o tome kako i šta da poprave na svom daljem evropskom putu”, ocjenjuje Kukan.
Kada je riječ o viznoj liberalizaciji, to neće biti dio izvještaja o Kosovu. Priština je poslije dugo vremena ispunila jedan od dva preostala uslova za viznu liberalizaciju i usvojila demarkaciju sa Crnom Gorom. Nezvanično, u Briselu se može čuti da bi u cilju podrške viznoj liberalizaciji za građane Kosova, kojima su i dalje potrebne vize za ulazak u Šengen, Evropska komisija mogla da predstavi i neke pozitivne aspekte borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala na Kosovu. Sa druge strane, zbog velike imigracije sa Kosova, zemlje članice su više nego oprezne kada je riječ o stavljanju Kosova na bijelu šengensku listu.
Srbija i Crna Gora lideri sa zajedničkim problemima
Srbija i Crna Gora su od Evropske komisije dobile još prošle godine pohvalnu etiketu ”lidera” u procesu evrointegracija. To su i jedine dvije zemlje sa Zapadnog Balkana koje su uključene u pristupne pregovore sa EU.
“Jasno je da će ove zemlje dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterijuma i bez ikakvih prečica” kaže Eduard Kukan.
Ono što je takođe jasno jeste da će se jedan od najvažnjih, ako ne i najvažniji dio izvještaja Evropske komisije o Srbiji odnositi na proces normalizacije odnosa sa Kosovom.
Iako iz Evropske službe za spoljne poslove poručuju da u tom procesu ima napretka, očigledan je i zastoj kada je riječ o implemetaciji već postignutih dogovora, ali i ukupnoj normalizaciji odnosa dvije strane. Evropska komisija će i u ovom izvještaju podsjetiti Srbiju da njen napredak na EU putu zavisi kako od reformi u zemlji tako i od normalizacije odnosa sa Kosovom i primjene svih postignutih sporazuma, na prvom mjestu sporazuma o eneregetici.
U Briselu svakako primjećuju da varnice koje i dalje, svako malo, izbijaju između Beograda i Priština predstavljaju prijetnju za stabilnost čitavog regiona i krše jedan od osnovnih zahtjeva EU u procesu proširenja, a to su dobrosusjedski odnosi i rješavanje bilateralnih sporova.
I pored dobrih ocjena koje je dobijala za svoju ekonomsku reformu i pozitivnu ulogu u regionalnim odnosima, Srbija se i ovoga puta suočava sa kritikama kad su u pitanju reforme u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobode izražavanja. Sve to su bolne tačke čitavog regiona i to od samog početka evrointegracionog procesa regiona.
“Postoji stagnacija ili čak nazadovanje demokratije u regionu. Razlikuje se od zemlje do zemlje ali opšte stanje nije dobro. Vladavina prava, transparentnost u javnim poslovima, saradnja civilnog društva i državnih institucija, sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i tretiranje medija od strane vlasti predstavljaju jedan od najznačajnijih problema na Zapadnom Balkanu”, zaključuje Kukan u razgovoru za Deutsche Welle.
Ono što ostaje da se vidi jeste da li će i Evropska komisija u svom izvještaju biti dovoljno čvrsta i jasna u kritikama boljki Zapadnog Balkana, a sve u cilju da ih izliječi i kvalitetno pripremi zemlje regiona za prava i obaveze članstva u EU.
NEZAVISNE NOVINE