Zapadni Balkan mogao bi ostati bez sredstava za evropski investicioni paket ako dođe do blokiranja usvajanja novog evropskog budžetskog okvira za 2021-2027. godinu.
Orban smatra da bi ovakvo uslovljavanje bilo miješanje u unutrašnje stvari Mađarske te je zbog toga izjavio da neće dozvoliti usvajanje budžeta.
On je u pismu njemačkom predsjedništvu EU naglasio da je mađarski pravni sistem prošao sve kontrole u Briselu i da je Mađarska u potpunosti sarađivala u vezi s procedurama koje je Brisel pokrenuo kad je u pitanju pravni sistem u toj zemlji.
On je istakao da Mađarska neće imati drugog izbora osim da uloži veto, ako se ne uzmu u obzir napori koje Mađarska ulaže.
Moravicki je rekao da Poljska ne može prihvatiti ovaj uslov zato što je, kako je rekao, politički motivisan, a primjenjivao bi se arbitrarno. On smatra da bi ovakva formulacija značila uvođenje duplih standarda i podsjeća da ovako formulisan uslov nije bio u prijedlogu koji su lideri EU prihvatili u julu.
Ukoliko dođe do veta, ovo bi moglo imati negativne posljedice za investicije u zapadni Balkan, s obzirom na to da je novac za njega uslovljen usvajanjem evropskog budžeta, tako da, ako dođe do problema s njegovim usvajanjem, neće biti novca za devet milijardi evra iz novog paketa za proširenje Evropske komisije.
Na sajtu Evropske komisije piše da će devet milijardi evra grantova za zapadni Balkan biti uslovljeno usvajanjem narednog višegodišnjeg budžetskog okvira EU za period 2021-2027. godina. Uz ovih devet milijardi, predviđena je mobilizacija dodatnih 20 milijardi kroz projekte javno-privatnih partnerstava.
“EU planira da pruži garancije kako bi smanjile teret finansiranja za javne i privatne investitore, kako bi se smanjio rizik za investitore. Podrška garantnom fondu ima potencijal da mobiliše 20 milijardi evra”, naglašeno je.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne” kaže da ne vjeruje da će Orban imati hrabrosti da zaista blokira budžet i ističe da je on veliki pobornik investicija EU u zapadni Balkan. Isto mišljenje, kako kaže, ima i kad je u pitanju Poljska.
“Balkan nije nikad bio problematičan za Orbana, koji već duže vrijeme ima ideju o tome da konsolidira svoj uticaj u regionu, tako da se on nikad ne bi igrao sa planom za Balkan. Ocjenjujem da Orban precjenjuje svoje ‘prijateljstvo’ sa kancelarkom Merkel i njemačkim demohrišćanima, tako da će morati tražiti kompromis s njom i na kraju će on i potvrditi taj proračun”, kaže Kočan i podsjeća da je potencijalni mađarski veto vezan za uslov Evropskog parlamenta da će odobriti naredni budžetski okvir samo ako bude bio vezan za poštovanje vladavine prava.
Dalje ističe da je Mađarska ovisna od novca koji dobija iz evropskih fondova te da je to osnovni razlog što ne vjeruje da će Orban zaista uložiti veto.
“Orban to dobro zna, samo mora malo pokazati zube EU da dobije unutarpolitičku legitimnost. Ali u suštini Balkan ovdje nije tema, taj budžet će biti usvojen i Balkan će dobiti investicioni plan, koji je mnogo bitan za EU zbog geopolitičke utakmice s Kinom”, naglašava on.
Projekti koji će biti finansirani podijeljeni su u deset glavnih oblasti, od kojih se prva i najvažnija odnosi na saobraćajno povezivanje unutar regiona i sa EU.
Druga oblast odnosi se na investicije u čistu energiju, zaštitu životne sredine, digitalizaciju, jačanje privatnog sektora i ulaganje u ljudski kapital.
Posebna pažnja će, kako je naglašeno, biti posvećena zajedničkom tržištu za region zapadnog Balkana, koje podrazumijeva osam komponenata.
Prva se odnosi na mobilnost ljudi, druga na digitalno tržište, treća na evropski lanac vrijednosti, četvrta na povezivanje ekonomija, peta na slobodno kretanje robe, šesta na slobodno kretanje usluga, sedma na slobodno kretanje kapitala i osma na regionalni investicioni prostor.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)