Iako je do početka jesenje sjetve ostalo tek nekoliko sedmica, dobar dio zemljoradnika u RS o tome i ne razmišlja, a oni poljoprivrednici koje se odluče na taj korak mijenjaće, kažu, sijanje ozimih kultura.
Naime, kako ističu, umjesto pšenice koja je godinama zauzimala najviše zasijanih površina, od ove jeseni poljoprivrednici će se više odlučivati za sijanje uljanih kultura.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je opravdano strahovanje poljoprivrednih proizvođača za jesenju sjetvu, te da sijanje pšenice polako potiskuju površine nekih drugih ozimih kultura.
“Poljoprivrednici odustaju od sjetve pšenice zato što prinosi ne mogu preći šest tona po hektaru”, kazao je Marinković.
Drugi razlog je, kako on navodi, dosta niska okupna cijena ove žitarice.
“Većina poljoprivrednika nema vlastite skladišne prostore da bi mogli da sačekaju bolju cijenu. Međutim, unazad nekoliko godina se pokazalo da ni to ne mora biti pravilo, tako da nekoliko mjeseci nakon žetve cijena pšenice ostaje ista – jako niska”, kazao je Marinković.
Dodao je da će i ove godine doći do blagog smanjenja površina pod pšenicom i istovremeno do povećanja površina pod uljaricama, prije svega pod sojom i suncokretom.
“U zadnje vrijeme značajne površine ima i uljana repica”, naveo je Marinković, ističući da su u pitanju kulture koje je lakše plasirati na tržište, a i cijene su nešto povoljnije u odnosu na pšenicu.
Zemljoradnici će, upozorava on, od ove jeseni sigurno dobro razmisliti kad budu kalkulisali o daljim pravcima proizvodnje koju će uvrstiti u svoje gazdinstvo.
Boško Radić, poljoprivredni proizvođač iz Bijeljine, ističe da inače tokom jesenje sjetve najviše sije pšenicu i ječam, ali da će ovaj put, za razliku od ječma, usjevi pšenice biti smanjeni.
“Niske cijene ove godine uticaće da se mi poljoprivrednici teže odlučimo na jesenju sjetvu jer nam se ne isplati da ulažemo sredstva, a da na kraju nemamo nikakvu dobit”, kazao je Radić.
Dodao je da su razlog manjih zasijanih površina i visoke cijene goriva i ostalog materijala. Poljoprivrednik, kaže on, ne može ostvariti ni 50 odsto onoga što je uložio, tako da kad se sve sabere i oduzme u pšeničnim usjevima nemaju nikakvu ekonomsku računicu.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da se, kada je u pitanju repromaterijal za proljećnu i jesenju sjetvu, podrška ovog resora ogleda prije svega u obezbjeđivanju regresiranog dizel goriva. Poznato je, ističu, da ovu mjeru već duži niz godina koriste jedino poljoprivrednici u Republici Srpskoj, za šta se godišnje izdvajaju značajna sredstva.
“Pravo za ovu vrstu podsticaja u 2020. godini ostvarilo je 15.220 korisnika iz 64 opštine ili grada u RS. Podsticaj je ostvaren za 122.912 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ukupno je odobreno 12.291.196 litara dizel goriva po regresiranoj cijeni od 0,60 KM/lit. Za ovu vrstu podsticaja iz agrarnog budžeta će biti izdvojeno 7.374.717 KM”, kazali su iz nadležnog ministarstva.
Dodaju da je u jesen prošle godine zasijan ukupno 69.091 hektar, od čega je pšenica zasijana na 43.670 hektara ili oko 63 odsto od ukupnih žitnih površina.
(Nezavisne novine)