Širom Srpske ativno se radi na poljima jer je u punom jeku sjetva strnih žita. U zavisnosti od vremena jedni uspješno završavaju sjetvu dok drugi tek vrše obradu zemljišta. Ono što je sigurno, na atarima u Srpskoj ove godine biće više površina na kojima će biti posijana pšenica a očekivanja su i da će se sve manje perspektive pronalaziti u sjetvi kukuruza. Neki očekuju i veće podsticaje po pitanju uzgoja pšenice.
Oktobarski dani sa donošenjem jeseni svuda donose i buku traktora i priključnih mašina jer je stupio posao oko sjetve strnih žita. Vrijedan duh poljoprivrednika i njihovih traktora da na vrijeme ugrabe oprimalne uslove, na trenutak zakoče uslovi na nebu ali i zemlji dok planiraju da ispune sjetvene planove i podare zemlji zrno razvoja.
Za neke kao u slučaju prnjavorske farme Usorac plan je jasan – zrno mora osigurati dovoljno hrane za muzna grla te će biti posijano na 60 hektara.
” Najviša se sije raž koja nam je potrebna u vremenu kosidbe u proljeće radi ishrane krava ali i stvaranja silažnog materijala. Ja lično sjeme ne kupujem već radim selektovanje sjemena i svoje sjeme za vlastitu proizvodnju. ”,rekao je Vlastimir Usorac iz prnjavorskog sela Šereg Ilova.
Nepovoljna klima nad ova polja i samu farmu donosi nova prilagođavanja na koja će se morati navikunuti muzna grla. Tako će u sjetvi biti manje površina pod kukuruzom.
” Kako se klima bude mijenjala tako ćemo i mi morati mijenjati sjetvu i samu proizvodnju. Klima nije naklonjena kukuruzu koji usljed hladnog proljeća i sušnog ljeta nije dao dobre rezultate. Činjenica je da kukuruz bitna namirnica ali jednostavno nije ispaltiv za rad usljed nepovoljnog vremena. Evo pogledajte samo u skandinaviji gdje nemaju kukuruza tako ćemo i mi morati raditi i prilagođavati se. Jedna krava traži izbalansiran obrok a ne samo kukuruz. Ona traži i određenu dozu energetske i proteinske vrijednosti u hrani ”,rekao je Usorac.
Velike brazde nakon kojih dolaze brnače i tanjirače pokazatelj su da se užurbano radi i u semberskoj ravnici. Vaso Dikić iz bijeljinskog sela Amajlije odmah priprema i sijačicu i sjeme jer treba iskoristiti pozitivne uslove.
” Kao i do sada idemo sjetvu vršimo na oko 40 hektara pšenice dok će kasnije ići i 40 kukuruza. Mi sijemo deklarisano sjeme. Cijene se nisu znatno mijenjale. Kao i protekle godine 135 KM je metar pšenice. Mi se nadamo i dobrom podsticaju kako bi bilo isplativo raditi ovu kulturu ”,rekao je Dikić.
U Semberiji ova sjetvena sezone će donijeti prednost pšenici u odnosu na kukuruz. A donijeće i to da će se od resornog ministarstva tražiti i veći podsticaj za pšenicu po hektru.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednik proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže da će ići za zahtjevom da ide sa podsticajem od 700 KM.
” Pisaćemo dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske da tražimo povećanje sa 500 na 700 KM. Da li će nas zvati povodom toga za sada se ne zna. Mi smo ove godine imali dobar rod pšenice i malu otkupnu cijenu od oko 0,36 KM. Da nije bilo dobrog roda, rad nebi bio isplativ i bez podsticaja nebi se moglo raditi. Mi kada bi imali podsticaj po hektru od 700 KM mislim da rad ne bi bio uzaludan ”,rekao je Radić.
A od sjetve strnih žita ratari i stočari uvijek očekuju plus koji se nekada teško ostvari. Uz dobre posticajne politike od pozitivne računice zavise i prilike koje će nebo spustiti u zemlju od perioda nicanja pa do konačne žetve.
TV K3