Ipak, zajednički zaključak je da BiH nije iskoristila šansu koju joj je ovaj sporazum pružio jer se poljoprivreda sporo razvija, prvenstveno zbog neusklađenosti zakonske regulative i popratnih akata. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za ovaj dio BiH vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda i prehrambene robe u prošloj godini je porasla 6,84 odsto i iznosila je ukupno 370,61 milion KM, ali je porastao i uvoz za 8,16 odsto i iznosi ukupno 896,26 miliona KM.
“Trend rasta uvoza proizvoda ove vrste u RS ranijih godina bio je na nižem godišnjem nivou i kretao se od 1,54 odsto do 2,78 odsto, što znači da je uvoz ipak značajnije porastao za posljednjih godinu dana, od kada je u primjeni adaptirani SSP”, kazali su u ovom ministarstvu.
Dodaju kako se poljoprivredni sektor, prije svega mljekarstvo, na neki način uspio oduprijeti negativnim posljedicama adaptiranog SSP-a, ali da tih posljedica ipak ima.
Posmatrano po granama, oni su najbolje odgovorili na uticaj adaptiranog SSP-a jer su uspjeli povećati izvoz za 13 odsto, a smanjiti uvoz za 4%.
Sa druge strane, smatraju kako država BiH nije iskoristila svoje šanse koje su joj se otvorile ovim sporazumom.
“Vlast na nivou BiH koja je i najviše bila za prihvatanje SSP-a je potpuno indolentno nastavila da radi nakon njegove primjene. Jedno od krucijalnih pitanja koje nije riješeno je pitanje izvoza mesa i mesnih prerađevina u EU. Kapaciteti u proizvodnji mesa na paši u RS i BiH nisu u potpunosti iskorišteni i BiH je zavisnik od uvoza mesa, umjesto da bude stabilan izvoznik, a posebno ovčetine i govedine iz sistema krava tele”, kažu u ovom ministarstvu, te dodaju da nijedan instrument koji se odnosi na zaštitu domaće proizvodnje nije iskorišten, iako su u više navrata inicirali ova pitanja.
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH drugačije gledaju ovu tematiku. Kako kažu, stupanjem na snagu sporazuma proizvođači iz BiH ponovno mogu koristiti trgovinske povlastice za određene poljoprivredne proizvode, uključujući voće i povrće.
“Ovo znači da iz BiH mogu izvoziti te proizvode u EU bez ikakvih posebnih carina, što ih čini konkurentnijim na tržištu EU. Takođe, date su i dodatne povlastice BiH u vidu dodatnih kvota za izvoz u EU”, kažu oni.
Dodaju kako je BiH usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU stvorila mogućnost za izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i meda, a da se u 2018. godini očekuje i izvoz za pileće meso i mesnih prerađevina od pilećeg mesa na tržište EU.
“Daljim procesom usklađivanja zakonodavstva, BiH će biti u mogućosti da plasira i druge proizvode životinjskog porijekla”, kazali su oni.
I pored toga, smatraju da BiH nije iskoristila sve šanse koje joj se pružaju ovim sporazumom, posebno u pogledu pretpristupnih fondova EU.
U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kažu kako za sada nemaju konkretnih naznaka o propadanju bilo koje pojedinačne poljoprivredne proizvodnje, kako u FBiH, tako i u drugim dijelovima BiH.
“Vjerojatno je donekle smanjen prihod od carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU, ali to je bilo i očekivano. Za poljoprivrednike u BiH sada je daleko važnije da ispunimo zahtjeve nadležnih tijela EU i time omogućimo izvoz što većeg broja naših poljoprivrednih proizvoda na tržište EU. Izvoz smanjuje pritisak ponude primarnih poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu zbog povećanja potražnje od strane izvoznika, a to bi trebalo da rezultira stabilnijim i fer cijenama za te proizvode”, kaže Pejo Janjić, šef Odsjeka za ruralni razvoj u ovom ministarstvu.
S njim se ne slaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji kaže da će negativni efekti tek biti vidljivi.
“Taj sporazum služi samo da se poveća uvoz poljoprivrednih proizvoda, počevši od mesa, mlijeka i svega drugog. Primjera radi, imamo problem u povrtarstvu, gdje ljudi u sezoni nisu mogli prodati ono malo robe što su proizveli. Poljoprivrednici iz zemalja okruženja, a na koje se sporazum takođe odnosi, su u puno boljem položaju i mogućnosti nego poljoprivrednici u BiH, tako da ne možemo da se ravnopravno nosimo s njima na domaćem tržištu”, kaže on. Smatra kako BiH ima mehanizama da zaštiti domaću proizvodnju, ali da nema političke volje da se oni aktiviraju.
Nezavisne novine