Iako je od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije s 14 ključnih preporuka prošlo godinu dana, uprkos velikim obećanjima domaćih političara rezultati su mršavi.
Podsjećanja radi, prošlo je više od četiri godine otkad je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU, a zbog manjka napretka EU još nije mogla da potvrdi kandidaturu, tako da se BiH i dalje vodi kao potencijalni kandidat za članstvo.
U ključnim preporukama od BiH je prilikom predstavljanja Mišljenja traženo da promijeni Izborni zakon u domenu transparentnijih i demokratskijih izbora, što se nije desilo, zatim da profunkcioniše mehanizam koordinacije i da se usvoji program EU integracija, koji i dalje nije usvojen, da se obezbijedi funkcionisanje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji zbog internih svađa i dalje ne radi, kao i započinjanje rješavanja predmeta “Sejdić i Finci”, na čemu godinama ništa nije urađeno, usvajanje novog Zakona o VSTS-u, te reformisanje javne administracije, što je posao koji i dalje tapka u mjestu. Ostali uslovi odnose se na borbu protiv korupcije, obezbjeđivanje poštovanja ljudskih prava i zaštitu medijskih sloboda. Jedina konkretna preporuka koja je ispunjena je ukidanje smrtne kazne iz Ustava RS, koja se u Ustavu nalazi od njegovog donošenja u februaru 1992. godine i donedavno nije bila izbrisana.
EU je još od otvaranja perspektive za zemlje zapadnog Balkana predočila osnovna tri kriterijuma koja svaka zemlja mora da ispuni da bi mogla biti članica EU. Jedan uslov odnosi se na to da zemlja mora demonstrirati sposobnost da preuzme obaveze koje donosi članstvo, a koje se ogledaju kroz poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije. Drugi uslov odnosi se na funkcionisanje tržišne ekonomije i jačanje kapaciteta zemlje da podnese žestoku tržišnu konkurenciju koja postoji unutar EU, kao i da obezbijedi stabilnost institucija pravne države.
Takođe, treba podsjetiti na muke koje je BiH imala samo da podnese odgovore na upitnik koji je Evropska komisija poslala kada je počela posao na izradi Mišljenja o članstvu. EU je poslala 3.897 pitanja, a BiH je trebalo čak 14 mjeseci da na ova pitanja djelimično odgovori. Za dodatnih 655 pitanja BiH je trebalo dodatnih osam mjeseci da pošalje odgovore. Na 22 pitanja BiH nije ni poslala odgovore, jer o njima nije postojao unutrašnji dogovor.
EU je BiH pomogla sa stotinama miliona evra u posljednjih desetak godina, kako bi se zemlja pripremila za članstvo. Od 2011. godine Delegacija je ojačala svoju ulogu preuzimanjem Kancelarije specijalnog predstavnika EU od OHR-a. Od 2007. godine BiH je mogla koristiti sredstva pretpristupne pomoći, a u više navrata zbog internih svađa BiH nije povlačila stotine miliona evra bespovratne pomoći kako bi unaprijedila svoje institucije i ojačala kapacitete. Od 2007. godine EU je BiH na raspolaganje stavila oko tri milijarde maraka, a Evropska investiciona banka je sa gotovo pet milijardi maraka povoljnih kredita podržala BiH u raznim projektima, uključujući i izgradnju infrastrukture.
U Direkciji za evropske integracije BiH kažu da je na Evropskoj komisiji da ocijeni koliko je prioriteta BiH realizovala.
“Komisija će u izvještaju o BiH, koji će biti dio Paketa proširenja 2020. godine, analizirati provođenje 14 ključnih prioriteta i vezano za to dati svoje ocjene i preporuke. Stoga Direkcija kontinuirano naglašava kako je važno iskoristiti vrijeme do objave novog Paketa proširenja i Komisiji dati što je moguće više argumenata za ocjenu kroz usvajanje propisa”, istakli su za “Nezavisne”.
Naglašavaju da u realizaciji prioriteta iz Mišljenja i analitičkog izvještaja ima još dosta posla.
“Neki zadaci se odnose na usvajanje određenih ključnih zakona kao što su novi Zakon o VSTV-u, zakon o sudovima u BiH, usvajanje strategije za reformu javne uprave na razini RS, rješavanje pitanja funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje i drugi”, istakli su oni.
Nezavisne novine