Rafovi u Srbiji su puni, a cijene osnovnih životnih namirnica su ograničene, ali situacija je potpuno drugačija u evropskim zemljama.
U Milanu vekna hljeba trenutno košta do osam evra po kilogramu, a supermarketi su očišćeni od tjestenina i brašna.
Njemački potrošači ispraznili su police ulja, zbog čega su trgovinski lanci ograničili kupovinu i upozoravaju na gomilanje nepotrebnih zaliha. Srpski potrošači ne treba da brinu jer Srbija proizvodi dovoljno hrane za sopstvene potrebe, a robne rezerve se kontinuirano pune.
Svjetski mediji prenose da panična kupovina ponovo pogađa pojedine evropske zemlje. Kako konstatuju, dvije godine nakon pandemijske nestašice, sukob na istoku Evrope izaziva novi talas gomilanja namirnica. Konflikt je pogurao poskupljenje hrane na globalnom nivou jer Rusija i Ukrajina proizvode ogroman dio svjetskih poljoprivrednih zaliha.
Ugledni britanski Fajnenšel tajms navodi podatke Udruženja industrije za preradu uljarica u Njemačkoj da se skoro 90 odsto lanenog sjemena prerađenog u EU uvozi. Prema procjeni tog udruženja, sukob u Ukrajini najvjerovatnije će izazvati nestašice ulja za jelo i stočne hrane, koje će se veoma teško zamijeniti u kratkom roku, prenosi Blic.
Cijene hljeba, tjestenina i mesa već rastu u Italiji, koja uvozi veliki dio pšenice iz istočne Evrope i 80 odsto suncokretovog ulja iz Ukrajine, kao i velike količine kukuruza koji se koristi za ishranu životinja. U Milanu vekna trenutno košta do osam evra po kilogramu, a u novembru je za nju trebalo izdvojiti u prosjeku 4,25 evra. Kako prenosi britanski časopis, Italijani se žale da je hljeb, koji je oduvijek bio hrana za siromašne, postao “luksuzan predmet”. To je razlog što se građani odlučuju da prave zalihe brašna kako bi mogli sami da ga ispeku i uštede novac.
Njemački trgovci bili su primorani da redukuju prodaju jestivog ulja u pokušaju da spriječe još jednu rundu gomilanja zaliha. Inače, dobro snabdjevene pijace imaju “gole police”, na kojima se obično čuvaju brašno i jestiva ulja. Njemački potrošači se žale da im je bilo dozvoljeno da kupe samo jednu bocu suncokretovog zejtina.
– Molim vas, pokažite solidarnost, mislite na svoje komšije i uzdržite se od nepotrebnih zaliha – napisali su trgovci ispred supermarketa “Peni” u Frankfurtu.
Supermarketi u Turskoj, gdje se domaćinstva već bore sa naglom inflacijom, rasprodali su suncokretovo ulje nakon što su novinski naslovi upozorili da bi se zemlja mogla suočiti sa nestašicom. Španski ministar poljoprivrede predložio je da, umjesto što panično kupuju zejtin od suncokreta, građani treba da namažu svoje tiganje maslinovim uljem, proizvodom koji njegova zemlja izvozi više od dva milenijuma.
U Albaniji je apelovano na lokalne uprave da smanje potrošnju struje za javnu rasvjetu.
Lideri EU našli su rješenje za problem sa poskupljenjem i snabdijevanjem namirnicama i energentima. Jednostavano, potrošači ovih visokorazvijenih zemalja treba da se uzdržavaju, da smanje konzumaciju hrane i korišćenja grijanja.
– Uprkos činjenici da sam vegetarijanac, neću propovijedati da svi to treba da budu – rekao je njemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir.
– Ali, hajde da kažemo ovako, jesti manje mesa bio bi doprinos borbi protiv Putina – dodaje on.
Tako je glasio njegov odgovor Špiglu na pitanje da li će Njemačka morati da poveća rezerve žitarica za javnu potrošnju.
Šef diplomatije EU Borelj pozvao je nedavno Evropljane da manje koriste sistem grijanja, kako bi presjekli pupčanu vrpcu sa Rusijom.
Bumerang efekat sankcija Zapada prema Rusiji Austrija pokušava da prevaziđe, između ostalog, praveći hljeb u konzervi. Vijek trajanja ovog hljeba, koji je mješavina više vrsta žitarica, najmanje je deset godina.
Jedini proizvođač hljeba u konzervi u ovoj državi, koji je patentirao proizvod, pod ogromnim je pritiskom zbog rastuće tražnje. Strah Austrijanaca od nestašica prehrambenih proizvoda i moguće gladi doveo je do vještačkog skoka potražnje.
– Svakodnevno dobijamo oko 300 narudžbenica građana, a uz to imamo i obaveze na osnovu prethodno sklopljenih sporazuma o snabdijevanju prodavnica – kažu u pekari “Dajzer” iz Badena i dodaju da njihovi pogoni i vikendom rade po 16 sati.
Već na početku pandemije virusa korona, pekara je bila zatrpana narudžbenicama, a sa ratom u Ukrajini, njihov broj je dodatno porastao.
srpskainfo