Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika uputila je Sudu BiH prijedlog za prenošenje vođenja postupka (delegaciju nadležnosti) sa Suda BiH nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako je navedeno, važnih razloga.
– Prema zaprijećenoj kazni za predmetno, prema stavu odbrane, pravno nepostojeće krivično djelo, jer smatramo da Kristijan Šmit nije legitiman predstavnik u BiH (a i da jeste visoki predstavnik u BiH nije ustavni zakonodavac prema Ustavu BiH), bio bi nadležan Osnovni sud u Banjaluci, polazeći od svrhe i smisla odredbe člana 27 Zakona o krivičnom postupku (ZKP) BiH. Opreza radi, alternativno se predlaže delegacija postupka Okružnom sudu u Banjaluci – ističe se u prijedlogu odbrane koji RTRS prenosi u cijelosti:
Istina je da je zakonska formulacija “važni razlozi” kao argument za prenos nadležnosti uopšten, nedovoljno određen, ali odbrana smatra da razlozi koji se dalje obrazlažu u ovom prijedlogu, posmatrani kumulativno, mogu da se kvalifikuju kao “važni razlozi”, polazeći od objektivnog shvatanja, kao i svrhe i smisla odredbe člana 27 ZKP BiH.
Glavni pretres evidentno nije započeo, jer prema zakonskoj definiciji suđenje započinje čitanjem optužnice, što se nesporno još nije dogodilo. Kako se ističe i u komentarima ZKP BiH kao važan razlog za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na neki drugi sud navodi se okolnost kada “…Sud ne može iz nekih razloga sačuvati vanjski utisak nepristrasnosti i nezavisnosti za suđenje u određenom krivičnom predmetu…”.
Iz prijedloga dokaza iz optužnice od 22. avgusta ove godine, evidentno je da bi sud u Banjaluci ekonomičnije proveo predmetni krivični postupak. Ovo podržava i odredba člana 13 i drugi ZKP BiH.
Odredba člana 27 ZKP BiH na kojoj se zasniva ovaj prijedlog glasi: “(1) Ako postoje važni razlozi, Sud može vođenje postupka za krivično djelo iz svoje nadležnosti, prenijeti rješenjem sudu na čijem je području krivično djelo izvršeno ili pokušano…”.
Prema sadržini činjeničnog opisa iz optužnice Tužilaštva BiH od 22. avgusta ove godine izvan razumne sumnje se zaključuje da postoje zakonski uslovi za delegaciju nadležnosti, zbog važnih razloga, koji se pojedinačno obrazlažu dalje u prijedlogu.
- Mjesto izvršenja krivičnog djela
Mjesto izvršenja radnji koje se inkriminiraju u optužnici nalazi se na području Osnovnog suda u Banjaluci. Ovo važi za radnje izvršenja optuženog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, tako i za v.d. direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” Miloša Lukića.
- Prebivalište i boravište optuženih
Oba optužena, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodak i v.d. direktora Miloš Lukić imaju prebivalište na području Osnovnog suda u Banjaluci. Ova činjenica se vidi iz sadržine optužnice. Predsjednik Milorad Dodik prebiva u Laktašima, na adresi Karađorđeva bb. Optuženi Miloš Lukić prebiva u Banjaluci, na adresi Tromeđa 26.
- Prebivalište i boravište svjedoka predloženih u optužnici
Od predloženih šest svjedoka, njih pet ima prebivalište na području Osnovnog suda u Banjaluci. Adrese svjedoka se vidi iz optužnice. Јedino svjedok Vladimir Јanković ima prebivalište u Gradišci, ali je očigledno da je i ovom svjedoku bliže i jednostavnije doći u sud u Banjaluci nego u Sarajevo.
- Izjave stranih i domaćih zvaničnika kao vid kršenja presumpcije nevinosti optuženih i neprimjeren uticaj na Sud BiH, posljedično kršenje ustavnog i konvencijskog standarda poštenog sudskog postupka i poseban važan razlog za delegaciju nadležnosti, u ukupnosti s drugim razlozima
Pored navedenog kao “važan razlog” za delegaciju nadležnosti navodimo djelovanje putem medija u Sarajevu Kristijana Šmita, samozvanog visokog predstavnika, ambasadora SAD i Velike Britanije u Sarajevu i domaćih javnih zvaničnika – ministara u Sarajevu, koji prejudiciraju krivicu branjenika i na taj način ozbiljno kontaminiraju ovaj slučaj neprihvatljivim pritiskom na postupajući Sud BiH.
Stvoreno je u javnosti, putem ovakvih saopštenja, koja su masovno prenijeli mediji u Sarajevu i Federaciji BiH, čvrsto mišljenje da je predsjednik Milorad Dodik inkriminiranu radnju počinio u sklopu razbijanja jedinstva i cjelovitosti BiH, da je on opasnost za postojanje BiH i da ga treba osuditi i eliminisati iz politike.
S druge strane, potpuno su zanemareni stvarni razlozi za pokušaj eliminacije Milorada Dodika, a to je zaštita imovine Republike Srpske. U propagandi kontaminacije predmeta učestvuju brojni visoko rangirani pojedinci/zvaničnici, strani i domaći.
Kao što je poznato ni sudije, pa tako ni postupajući sudija Mirsad Strika ne živi u izolaciji (ili bilo koji drugi sudija u Sarajevu koji bi postupao u predmetu). Postupajući sudija živi i radi u Sarajevu, na području Federacije BiH. Teško je biti imun na veliku i sveobuhvatnu propagandu koja se vodi protiv predsjednika Dodika.
Prema mišljenju odbrane, šteta koja je pričinjena prema samom krivičnom postupku i nezavisnosti sudija je konačna i nepopravljiva. U takvim okolnostima rezultat suđenja je vrlo izvjestan, očekivati je da će već stvorena atmosfera na štetu optuženog predsjednika Republike Srpske imati presudan uticaj na sudsku odluku.
Objektivno posmatrano jedini način da se sanira ovo nepravno stanje je prenošenje nadležnosti na sud koji nije bio toliko izložen uticaju javnih zvaničnika, kao i medija iz Sarajeva koji su ove izjave prenosili u kontinuitetu, ponavljajući ih više puta. To je sud u Banjaluci”.
Izјave Šmita krše presumpciјu nevinosti
Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika navela je u prijedlogu za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na nadležni sud u Banjaluci da izjave domaćih i stranih zvaničnika zagađuju atmosferu suđenja, krše presumpciju nevisnosti i narušavaju nepristrasnost i nezavisnost Suda BiH, što su relevantni razlozi za prenos vođenja postupka na drugi sud.
U prijedlogu su navedene izjave samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita u brojnim medijima u kojima se vrlo negativno izražavao o predsjedniku Miloradu Dodiku:
Al džazira, 30. oktobra 2023, Šmit u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN pod naslovom: “Dodikova opasna politika” – “Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH upozorio je, u najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN, da se u Republici Srpskoj stvaraju preduslovi za potencijalno buduće otcjepljenje tog bh. entiteta. Posljednje poteze predsjednika Republike Srpske opisao je neviđenim nivoom napada na Opšti okvirni mirovni sporazum, koji je zaustavio rat u BiH 1995. godine. U izvještaju visokog predstavnika, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra, a u koji je uvid imao nobvinar Al džazire, kao ključni problem za BiH se navodi politika Dodika, koji ‘nastavlja pozivati na disoluciju BiH ili na mirni razlaz'… što je predstavio kao svoj cilj i službeni stranački cilj na Kongresu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 30. septembra”.
Dodik je, napisao je Šmit u najnovijem izvještaju, “pozivao na osamostaljenje Republike Srpske i ujedinjenje ovog bh. entiteta sa Srbijom”.
– Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, koju predvodi Dodik, počela je provoditi korake stvarajući preduslove za potencijalno buduće otcjepljenje Republike Srpske iz BiH, koji su izneseni u zajedničkoj izjavi koju su potpisale vladajuće stranke Republike Srpske 24. aprila 2023. godine – napisao je Šmit.
“Šmit smatra da je važno da međunarodnoj zajednici na stolu ostanu alati poput obustava ili uslovljavanja finansiranja Republike Srpske, kao odgovor na problematičan razvoj događaja u BiH. Šmit je Savjet bezbjednosti UN izvijestio i o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je donio u skladu s njegovim ovlaštenjima, što je dovelo do sudskog procesa koji se protiv Dodika vodi pred Sudom BiH, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika”.
– 27. konferencija u Beču, 10. novembar 2023. godine (prema tonskom zapisu u posjedu odbrane):
U okviru konferencije o bezbjednosti govorio je i Kristijan Šmit, te je između ostalog izjavio:
“Could you have an active and affective political structure doing decisions, making unanimous decision and having people like this Milorad Dodik, who thumbs that sometimes he is very close to Mr Lavrov, to sit on the table and we too? I can not”.
“Možete li imati aktivnu i afektivnu političku strukturu koja odlučuje, donosi jednoglasnu odluku i da ljudi kao što je ovaj Milorad Dodik, za koga se smatra da je ponekad vrlo blizak gospodinu /Sergeju/ Lavrovu, sjedi za stolom kao i mi? Јa ne mogu”.
Kako Kristijan Šmit, po službenoj dužnosti jednostavno mora kontaktirati sa predsjednikom Republike Srpske, ovu njegovu izjavu možemo shvatiti samo kao njegovu odluku da sadašnjeg predsjednika Republike Milorada Dodiga ukloni sa te funkcije, a ovaj postupak je očito način njegova uklanjanja.
Kako je Kristijan Šmit donošenjem odluke o poništavanju dva zakona Narodne skupštine Srpske i Odluke o donošenju novog člana KZ BiH praktično inicirao ovaj krivični postupak, čija posljedica, u slučaju proglašenja Milorada Dodika krivim, za sobom vuče zabranu obavljanja svih političkih funkcija, u ovakvim izjavama samozvani visoki predstavnik šalje poruku da je odluka već donesena.
– Radosarajevo.ba, 12.08.2023.godine – Šmit o podizanju optužnice protiv Dodika i Lukića: “Niko nije iznad zakona!”
“Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit oglasio se nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika… Optužnica je podignuta zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika za BiH. Poštivanje zakonskog i ustavnog okvira te podržavanje vladavine prava je od suštinskog značaja za svako demokratsko društvo. To je obaveza za svakoga jer niko nije iznad zakona. OHR poziva sve građane i zvaničnike da poštuju zakone”, saopšteno je iz OHR-a.
Na ovaj način samozvani visoki predstavnik unaprijed smatra da je Milorad Dodik prekoračio zakon.
– Nezavisne novine, 17.08.2023.godine – Šmit: Dodik svjesno ne razumije Dejtonski sporazum.
On je naveo da je, prema Dejtonskom sporazumu, BiH “nosilac međunarodnih nadležnosti, a ne Republika Srpska, FBiH ili Distrikt Brčko”.
Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na entitet. Dodik na taj način ne prihvata, odnosno krši moju i poziciju moje službe”, rekao je Šmit.
– N1, 13.09.2023.godine – Šmit poručio Dodiku: “Znam za jadac, ne potcjenjuj međunarodnu zajednicu, dolazi nezgodna situacija za tebe”
…Kristijan Šmit rekao je da dolazi “vrlo nezgodna situacija” za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika jer on napada Dejtonski sporazum. Na pitanje urednika Presinga N1 Amira Zukića da li to znači da će iskoristiti bonska ovlaštenja i smijeniti Dodika, Šmit je odgovorio da su sve opcije moguće.
“Budimo mirni, ja se neću uplitati u svaku igru i svaku glupu djetinjariju. Dodiku poručujem: Znam za jadac, nemoj potcjenjivati međunarodnu zajednicu, ti ćeš odgovarati za svoje ponašanje. Već sam intenzivno koristio bonske ovlasti. Neću otkriti sve karte, ali sve opcije su na stolu. Dodikovog prethodnika je moj prethodnik skinuo s vlasti. Ovo nije borba, nije ovo fudbalska igra, ovdje je riječ o budućnosti zemlje i zbog toga se mora djelovati vrlo promišljeno, a ja to radim. Šta on želi, da me uhapsi i zatvori, pa je onda sve to prepustio narodu, paradajzu i jajima. Paradajz je Dodikov argument?! Mislim da Dodik ima tehnički problem, misli da se svijet vrti oko njega i da svi moraju igrati po njegovim pravilima”.
– N1, 01.11.2023. godine – Detalji izvještaja Šmita, koji se osvrnuo i na prijetnje Dodika: “Pogoršao je dvije velike političke krize u BiH”
“Tokom ovog izvještajnog perioda Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države, i kako bi delegitimizovao moj mandat.
Ovi napadi vlasti Republike Srpske sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Opšteg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH”, navodi Šmit.
On upozorava da su napori vlasti u Republici Srpskoj da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji, takođe, “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.
Šmit objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.
On navodi da je u avugustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i direktora Službenog glasnika Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.
– U izvještajnom periodu došlo je do daljeg pogoršanja političke klime zbog različitih radnji vlasti Republike Srpske. Vlasti Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Dodikom poduzele su korake koji prijete da paraliziuju funkcionalnost BiH kao države – navodi Šmit, te ponavlja ranije navedene stavove po ovom pitanju.
– N1, 09.11.2023.godine – Šmit gostovao na RTRS-u: “Ne kritikujem Dodika, nego njegove odluke”
– Kada je u pitanju Milorad Dodik ja ne kritikujem njega već njegove odluke. Јaki ljudi moraju prihvatiti da mogu pogriješiti i da zbog toga moraju da snose posljedice – kazao je Šmit.
U svrhu dokazivanja prednjih navoda u pogledu istupa samozvanog visokog predstavnika odbrana je u prilogu dostavila sljedeću dokumentaciju:
– Članak pod nazivom: “OHR o podizanju optužnice: niko nije iznad zakona” od 12.08.2023. godine, RTV BN;
– Članak pod nazivom: “Šmit: Dodik svjesno ne razumije Dejtonski sporazum” od 17.08.2023. godine, Nezavisne novine;
– Članak pod nazivom: “Šmit proteste podrške Dodiku ocijenio jeftinom manipulacijom” od 01.09.2023. godine, Radio Slobodna Evropa;
– Članak pod nazivom: “Šmit ponovo prijeti: Dolazim u Srpsku, Dodik da se pripremi za neugodne trenutke” od 08.09.2023. godine, ATV BL;
– Članak pod nazivom: “Šmit poručio Dodiku: Znam za jadac, ne potcjenjuj međunarodnu zajednicu, dolazi neugodna situacija za tebe” od 13.09.2023. godine, N1 televizija;
– Članak pod nazivom: “Šmit: Lideri opozicije u Srpskoj tražili da uklonim Dodika” od 15.09.2023. godine, Nezavisne novine;
– Članak pod nazivom: “Šmit otkrio koliko ostaje u BiH, Dodika uporedio sa Don Kihotom” od 03.11.2023. godine, Nezavisne novine.
Stupima poјedinih ambasadora prekršene odredbe konvenciјe o diplomatskim odnosima
Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ukazala je u prijedlogu za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na nadležni sud u Banjaluci i na izjave domaćih zvaničnika i stranih ambasadora koji veoma grubo i direktno utiču na rad Suda BiH i demonizuju predsjednika Republike.
Odbrana je u prijedlogu taksativno ukazala na izjave:
- Ministri unutrašnjih poslova FBiH i ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza:
I dok samozvani visoki predstavik relativno uvijeno i indirektno, ali evidentno jasno i s namjerom, utiče na sud na način da demonizuje Milorada Dodika, prešućujući stvarne razloge progona, Ramo Isak, federalni ministar unutrašnjih poslova, vrlo je grub i direktan. Tako on navodi sljedeće:
– Report.ba, 01.10.2023.godine – Ramo Isak odgovorio Dodiku koji želi “miran razlaz”: Milorade, o miru ćeš razmišljati u državnom zatvoru”
“Milorade, ti jedino možeš ‘mirno otići’ s bosanskohercegovačke političke scene i još ‘mirnije ući’ u sudnicu Suda Bosne i Hercegovine kao optuženik – što i jesi. Iskoristi dane na slobodi, uživaj u bosanskohercegovačkim prirodnim ljepotama, planinama, posjeti Neum, Plivski vodopad, Baščaršiju, Smetove, druži se s porodicom i ne razmišljaj o ‘mirnom osiguranju boljeg života’. Imati ćeš Milorade vremena da o miru, životu, spokoju i filozofiji razmišljaš u državnom zatvoru u Vojkovićima”.
– Centralniportal.ba, 11.10.2023.godine – Ramo Isak: “Ako Sud BiH osudi Dodika i odredi nas, uhapsićemo ga”
Isak je naveo da “Dodik nije na putu secesije, nego na putu prema Kazneno-popravnom domu”.
“Nastavi li ovako, završiće u zatvoru. Šta on ima komentarisati visokog predstavnika? Ima da poštujemo sve institucije. To mu ne kažu drugi političari zato što nemaju hrabrosti. Јa bih mu to rekao u lice. Za mene je Dodik samo obični čovjek”, naveo je on za FTV.
– Oslobođenje, 06.11.2023.godine – Isak otkriva na koji način bi Dodik bio uhapšen u Republici Srpskoj i do kada ga MUP može štiti: “To je vrlo jednostavno”
Oni ga mogu štititi dok Sud BiH ne donese odluku da se isti treba uhapsiti.
Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, ponovo je rekao kako će FUP uhapsiti predsjednika Milorada Dodika ukoliko Sud BiH da takvu naredbu.
– Source.ba, 13.11.2023.godine – Ramo Isak: “Nije sigurno hoće li Dodik 71. rođendan slaviti u Banjoj Luci ili u državnom zatvoru BiH”
Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak reagovao je na izjavu predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika koji je izjavio “kako će za sedam godina obavljati funkciju predsjednika samostalne RS”.
“Sigurno je da će Milorad Dodik za sedam godina imati 71 godinu života i da će svoj 71. rođendan dočekati kao državljanin Bosne i Hercegovine. Sigurno je i to da će bh. entitet RS ostati samo administrativno-teritorijalna jedinica u sastavu države Bosne i Hercegovine. Ono što nije sigurno jeste lokacija gdje će državljanin Bosne i Hercegovine Milorad Dodik proslaviti svoj 71. rođendan, odnosno hoće li to biti bosanskohercegovački grad Banja Luka, glavni bosanskohercegovački grad Sarajevo ili pak Državni zatvor Bosne i Hercegovine ili neki drugi državni zatvor koji će se izgraditi u narednih sedam godina. Milorad Dodik je prolazna kategorija, Bosna i Hercegovina je apsolutna konstanta”, navodi se u reakciji ministra Rame Isaka.
– Faktor.ba, 15.09.2023.godine – Helez: “Imamo obavještajne podatke da Dodik priprema bijeg iz BiH”
Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez u emisiji BHT-a rekao je “kako predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorad Dodik priprema bijeg, te da postoje obavještajni podaci o tome”.
Helez je komentarisao potvrđenu optužnicu protiv Milorada Dodika u Sudu BiH.
“Milorad Dodik truje političku situaciju u BiH oko 15 godina i tome je došao kraj. Ovo je vrhunac igre”, rekao je Helez za BHRT. Dodao je da je Dodik osjetio svoj finansijski kraj. “Za dvije godine, i sada ima veliku ratu otplate kredita iz RS-a, sa velikim kamatama. Za dvije godine dolazi rata od milijardu i šest stotina miliona i to je ogromna suma i za razvijenije regije i države u svijetu”, dodao je Helez i dodao da je oko Dodika stegnut čitav obruč i da on nema izlaza.
“Ima nekoliko opcija. Najvjerovatnije zatvor. Imaju već obavještajni podaci da on priprema bijeg iz BiH. On se ne može izvući iz ove situacije. Sam sebi je napravio ovo. Godinama govori da je RS ugrožena. Sam sebi govori da će neko ukinuti RS, pa je brani”, istakao je Helez.
Na okolnost dokazivanja sadržaja izjava ministara Isaka i Heleza odbrana je dostavila sljedeću dokumentaciju:
– Članak pod nazivom: “Ramo Isak: Dodik će biti uhapšen čim Sud Bih izda nalog” od 06.11.2023. godine, Tuzlanski.ba;
– Članak pod nazivom: “Ramo Isak: Nije sigurno hoće li Dodik 71. rođendan slaviti u Banjoj Luci ili u državnom zatvoru BiH” od 14.11.2023. godine, Radio Sarajevo;
– Članak pod nazivom: “Zukan Helez: Imamo obavještajne podatke da Dodik priprema bijeg iz BiH” od 15.09.2023. godine, Radio Sarajevo.
Takođe, odbrana je dostavila i izjave stranih ambasadora u Sarajevu kao pritisak na Sud BiH.
Na okolnost dokazivanja sadržaja dostavljeno je više izjava Majkla Marfija, ambasadora SAD u BiH, kao i jedno saopštenje Ambasade Velike Britanije u BiH, te ukupno 11 tekstova, nastalih od početka ovog krivičnog postupka.
U vezi s ovim, odbrana naglašava da su istupom ambasadora izvan razumne sumnje prekršene odredbe Konvencije o diplomatskim odnosima (Beč, 1961. godina) prema kojoj su diplomatski agenti i druga lica koja uživaju privilegije i imunitete u skladu s Konvencijom “dužni da poštuju zakone i propise države kod koje se akredituju”. Oni su, takođe, dužni da se “ne miješaju u unutrašnje stvari te države” (čl. 41 Bečke konvencije). U prilog tome prilažu se i sljedeći tekstovi:
– Članak pod nazivom: Američka Ambasada o optužnici protiv Dodika: “Važan korak i znak da niko nije iznad zakona” od 11.08.2023. godine, Kliks;
– Članak pod nazivom: Ambasada SAD-a o prijetnjama Šmitu: “Dodik je izabrao opasan put u izolaciju” od 07.09.2023. godine, Al džazira Balkan;
– Članak pod nazivom: Ambasador SAD u BiH: “Dodik je na opasnom putu” od 15.09.2023. godine, Radio Slobodna Evropa;
– Članak pod nazivom: Ambasada SAD-a u BiH: “Prazne priče Dodika ne mogu promijeniti temeljnu činjenicu da RS nije država” od 16.09.2023. godine, “Politika”;
– Članak pod nazivom: Marfi: “Dodik misli da je car Lazar, neće dobro završiti po njega i one koji ga podržavaju ako nastavi” od 16.09.2023. godine, CDM.ME;
– Članak pod nazivom: “Američka ambasada oštro o Dodikovim tvrdnjama o zakonu o stranim agentima” od 30.09.2023. godine, Radio Slobodna Evropa;
– Članak pod nazivom: Marfi: “Dodik rizikuje budućnost stanovnika RS u opasnoj igri eskalacije i laži, najgore tek slijedi” od 31.10.2023. godine, Avaz;
– Članak pod nazivom: Marfi: “Dodik rizikuje budućnost građana Republike Srpske” od 31.10.2023. godine, RTRS;
– Članak pod nazivom: Američki ambasador oštro o Dodiku: “Smanjuje RS, rizikuje budućnost građana, govori o zavjerama a ne kako je stekao bogatstvo, a najgore tek dolazi” od 31.10.2023. godine, N1 TV;
– Članak pod nazivom: Američka ambasada: “Dodik nije opasan samo po stabilnost BiH nego i cijelog Balkana” od 07.11.2023. godine, Kliks;
– Članak pod nazivom: Velika Britanija: “Dodikova politika opasnost je za BiH i međunarodni poredak” od 14.08.2023. godine, Al džazira Balkan.
Važan razlog za prenos nadležnosti – јavna polemika između predsјednika Srpske i predsјednika Suda BiH
Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika istakla je u prijedlogu za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na nadležni sud u Banjaluci da je javna polemika između predsjednika Srpske i predsjednika Suda BiH Ranka Debevca poseban i važan razlog za prenos nadležnosti.
Odbrana je podsjetila da se u toku 2020. godine vodila javna polemika između predsjednika Milorada Dodika, s jedne, i predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, s druge strane, te da o toj polemici svjedoči više tekstova objavljenih u štampi i internet portalima.
U prijedlogu su navedeni neki od naslova: “Debevec će tužiti Dodika zbog uvrede”, zatim “Dodik neka objavi dokaze o korupciji ili slijedi tužba”, potom “Debevec: Pozivam Dodika da objavi moje špansko ime ili je problem što on ima nekretnine u Rusiji”, te tekst pod naslovom “Predsjednik Suda BiH: Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude”.
Imajući u vidu značaj funkcije predsjednika Suda BiH, koji u organizacionoj strukturi ima uticaj ne samo na raspored sudija u prvom stepenu, već i o rasporedu sudija u Apelaciono odjeljenje Suda BiH, naglasila je odbrana, nakon predmetnih izjava je razumno zaključiti postojanje određenog stepena netrpeljivosti između njih dvojice, kako slijedi iz sadržine pojedinih izjava.
Stoga, odbrana smatra da je ovo važan razlog za prenošenje nadležnosti u ovom postupku na sud prema mjestu izvršenja krivičnog djela (prema stavu odbrane pravno nepostojećeg).
Prednje okolnosti se dokazuju sledećim tekstovima:
– Tekst pod nazivom: “Debevec će tužiti Dodika zbog uvrede”, od 10.09.2020.godine na portalu “Avaza”;
– Tekst pod nazivom: “Dodik neka objavi dokaze o korupciji ili slijedi tužba”, od 09.09.2020.godine objavljen na portalu “Srpskainfo”;
– Tekst pod naslovom: Debevec: “Pozivam Dodika da objavi moje špansko ime ili je problem što on ima nekretnine u Rusiji”, od 09.09.2020.godine objavljen na portalu “Kliks”;
– Tekst pod naslovom: Predsjednik Suda BiH: “Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude”, od 10.09.2020.godine objavljen na poprtalu “Slobodna Evropa”.
Odbrana je navela i ostale okolnosti od uticaja na predloženu delegaciju nadležnosti:
Pored saslušanja svjedoka Tužilaštvo BiH u optužnice predlaže još čitanje pismene dokumentacije. U optužnici se ne predlaže druga vrsta dokaza tako da ni po ovom osnovu ne bi bilo dovedeno u pitanje načelo ekonomičnosti postupka, uključujući i oportunitet u konkretnom predmetu.
“Razumno je zaključiti da bi predmetno suđenje pred sudom u Banjaluci manje otežavalo obavljanje redovnih funkcija Milorada Dodika, kao legalno izabranog predsjednika Republike Srpske. Takođe, nije u pitanju krivično djelo protiv integriteta BiH, polazeći od ograničenja iz odredbe čl. 27 stav 2 ZKP BiH.
Pitanje nezavisnosti sudije nije stvar subjektivnog osjećaja već objektivnih okolnosti u kojima se odvija suđenje. Trenutne okolnosti odvijanja suđenja svjedoče o postojanju atmosfere evidentnog i neprimjerenog pritiska na postupajući Sud BiH u Sarajevu”, navela je odbrana.
Razlog za prenošenje vođenja postupka – izostanak pritiska koјi proizvode domaći i strani zvaničnici
Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika istakla je da je prijedlog za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na nadležni sud u Banjaluci podnijela s obzirom na činjenicu da se ambijent u kojem treba da se održi suđenje nikako ne smiruje od dana objelodanjivanja istrage do danas.
Navodeći da se može postaviti pitanje zašto nije ranije zatražena delegacija nadležnosti, odbrana je pojasnila da je izostalo očekivano smirivanje atmosfere i stvaranje neutralnijeg ambijenta, posebno izostanak pritiska koji proizvode javni zvaničnici, strani i domaći.
“Ambijent u kojem treba da se održi suđenje nikako se ne smiruje počev od dana objelodanjivanja istrage protiv predsjednika Dodika do danas. Kako se po mišljenju odbrane do danas nije dogodila makar minimalna neutralizacija stanja u kojem se odvija suđenje, podnosi se ovaj zahtjev za delegaciju nadležnosti iz važnih razloga, prije početka suđenja u ovom predmetu.
Cijenimo da su svrha i cilj citirane zakonske odredbe iz Člana 27 ZKP BiH da se ostvari princip ekonomičnosti, odnosno da glavni pretres nije započeo, tako da se cjelishodnost odredbe zadovoljava ako je delegacija nadležnosti predložena prije početka suđenja. Ovo tim prije što na zakazeni pretres svjedoci nisu ni pozvani, a zahtjev se podnosi prije 6. decembra kao dana za koji je određen početak suđenja”, istakla je odbrana predsjednika Srpske.
Ovakav stav odbrane, navodi se u prijedlogu koji je potpisao aadvokat Goran Bubić, podržan je i u već navedenim komentarima Krivičnog zakona BiH u kojima piše da je “pored postojanja važnih razloga potrebno da su kumulativno ispunjeni i uslovi: da glavni pretres nije počeo i da se ne radi o krivičnom djelu protiv integriteta BiH (čl. 158. – 168. KZ BiH)”.
U prijedlogu se dalje navodi da sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava podržava navode iz prijedloga za prenos vođenja postupka.
Kao argumentaciju za ovaj prijedlog odbrane, vjerovatno presudan za delegaciju, navedene su kao ilustracija samo neke od brojnih primjera iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu:
“Istodobno, izvještavanje u štampi o trenutnim događajima predstavlja ostvarivanje slobode izražavanja, zajamčene članom 10 Konvencije (Bedat protiv Švajcarske [VV], stav 51). Ako postoji neprijateljski nastrojena medijska kampanja u pogledu nekog suđenja, ono što je presudno nisu subjektivni osjećaji osumnjičenih, koliko god bili razumljivi, o tome je li raspravni sud bez predrasuda, kako se to od njega zahtijeva, već može li se bojazan osumnjičenog smatrati objektivno opravdanom u posebnim okolnostima predmeta (Włoch protiv Poljske (odl.); Daktaras protiv Litvanije (odl.); Priebke protiv Italije (odl.); Butkevičius protiv Litvanije (odl.); G.C.P. protiv Rumunije, stav 46.; Mustafa (Abu Hamza) protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odl.), stavovi 37. – 40.).
Neki od činilaca koji su u sudskoj praksi utvrđeni kao relevantni za ocjenu Suda o uticaju takve kampanje na pošteno suđenja uključuju: vrijeme koje je proteklo između medijske kampanje i početka suđenja, a posebno određivanja sastava raspravnog suda; jesu li se sporne objave mogle pripisati vlastima ili su se temeljile na obavijestima vlasti i jesu li objave uticale na sudije ili porotu te na taj način uticale na ishod postupka (Begs protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odl.), stav 124.; Abdulla Ali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, stavovi 87. – 91.; Paulikas protiv Litvanije, stav 59).
Odbrana na kraju predlaže Sudu BiH uvažavanje prijedloga i delegacija nadležnosti Osnovnom sudu u Banjaluci (prema zaprijećenoj kazni) i prema načelu oportuniteta ili eventualno Okružnom sudu u Banjaluci.
RTRS