Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Miro Džakula odlučio je da „disciplinuje“ radnike tako što je svako „neprimjereno“ komentarisanje o Upravi na društvenim mrežama definisao kao težu povredu službene dužnosti za koju je predviđeno smanjenje plate do 30 odsto šest mjeseci, degradiranje na niže radno mjesto do dvije godine, pa čak i otkaz, saznaje portal CAPITAL.
Izrada Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih u UIO je u toku i njegovo donošenje se očekuje uskoro.
Donošenje Pravilnika kojim se uređuje odgovornost zaposlenih, procedure i sankcije ne bi bilo ništa čudno da Džakula to nije iskoristio da uvede novine u dijelu koji se odnosi na „Narušavanje ugleda Uprave“.
U članu 27. Pravilnika kao teža povreda službene dužnosti je definisano svako neprimjereno ponašanje, koje narušava ugled i značaj Uprave, među kojima i „iznošenje neprimjerenih komentara i negativnog mišljenja na društvenim mrežama o radu Uprave, menadžmentu Uprave i radnim kolegama“.
Pravilnikom su propisane i sankcije za učinjenu težu povredu službene dužnosti, pa tako zaposleni u UIO za „neprimjereno“ komentarisanje na društvenim mrežama mogu biti kažnjeni novčano, i to u iznosu od 15 do 30 odsto od mjesečne plate ostvarene u mjesecu u kojem se mjera izriče, u trajanju do šest mjeseci.
Radnici UIO za „neprimjeren“ komentar za Facebooku, Twitteru ili nekoj drugoj društvenoj mreži mogu biti kažnjeni i degradiranjem na niže radno mjesto ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta, u trajanju od 12 do 24 mjeseca.
Jedna od predviđenih sankcija za težu povredu službene dužnosti je i prestanak radnog odnosa.
Direktor Džakula je komentarisanje po društvenim mrežama definisao kao težu povredu službene dužnosti, dok u lakše povrede spada neblagovremeno i neuredno izvršavanje poslova, neprijavljivanje štete koju je prouzrokovao radnik… Lakša povreda je i kada radnik ošteti Upravu za iznos koji ne prelazi 3.000 KM, kao i korištenje povjerenih sredstava i radnog vremena u privatne svrhe.
Predsjednica Sindikata UIO Ana Mrnjavac rekla je za CAPITAL da Uprava UIO uopšte nije konsultovala Sindikat u vezi sa izradom pomenutog pravilnika.
Ona je istakla da Pravilnik nije dostavljen Sindikatu na izjašnjenje, što smatra da je bilo neophodno jer se tiče radnika.
„Slučajno smo došli do nacrta Pravilnika i uočili smo niz manjkavosti i odredbe koje su mnogo restriktivnije čak i u odnosu na Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika u institucijama BiH koji je na snazi. Uputili smo prijedloge izmjena i dopuna Pravilnika, ali nam na to Uprava nije odgovorila, tražićemo ponovo da se izjasne“, istakla je Mrnjavac.
Dodala je da je odredba koja se tiče društvenih mreža u suprotnosti s evropskim konvencijama i Ustavom BiH i da je treba brisati iz Pravilnika.
„Postoje osobe koje su ovlaštene da daju zvanične službene informacije i to niko ne osporava, međutim smatramo da je tačka koja popisuje da radnici ne mogu da daju informacije na društvenim mrežama suprotna sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustavom BiH. Svako ima pravo na mišljenje i slobodu govora, pa samim tim i zaposleni u UIO, ali svakako da i za svoje izjave treba da snose posljedice, ali na osnovu drugih propisa, ne Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti“, istakla je Mrnjavac.
Dodala je da su sporne i odredbe koje propisuju rokove s kojim je moguće manipulisanje, odnosno da se disciplinski postupci pokreću naknadno kada „postoji potreba da se neko smijeni ili rasporedi negdje drugo“.
Mrnjavac ističe da je propisano i da prvostepeni postupak vodi šef odsjeka, kada su u pitanju lakše povrede službene dužnosti, te da se time otvara mogućnost „mobinga nad radnicima”.
„Smatramo da to treba da rade disciplinske komisije, prvostepena i drugostepena“, rekla je Mrnjavac.
Po pitanju žalbi, kaže da su propisani određeni rokovi od tri i osam dana, što je neprihvatljivo, te da Sindikat traži da rok za žalbe bude 15 dana.
U UIO su za CAPITAL potvrdili da je u toku proces usvajanja novog Pravilnika o materijalnoj i disciplinskoj odgovornosti zaposlenih u UIO, ističući da je transparentno obavljen proces javnih konsultacija.
„Odredba koju pominjete nikako nije predložena radi narušavanja sloboda mišljenja i govora. Naprotiv, UIO podstiče svaku osnovanu i dobronamjernu kritiku i mišljenje, a sve u cilju poboljšanja usluga koje pružamo poreskim obveznicima“, naveli su u UIO.
Kao razlog zašto je odredba o komentarisanju na društvenim mrežama stavljena u Pravilnik u UIO navode „neprimjerene i nedolične komentare na upozorenja iz Sjedišta UIO da svaki zaposleni mora obavljati svoje dužnosti u skladu sa važećim propisima“.
Iz UIO su CAPITAL-u poslali dva dopisa koja su u januaru i februaru ove godine iz Sjedišta UIO upućena svim organizacionim jedinicama, a u kojima se od radnika zahtijeva da poštuju Kodeks ponašanja zaposlenih u UIO.
„Na ovakva upozorenja, da se svaki službenik UIO mora primjereno ponašati u ophođenju sa poreskim obveznicima i radnim kolegama, da mora odgovorno pristupati svojim radnim zadacima, da ne može poreske obveznike i građane prebacivati sa jedne telefonske linije na drugu, osvanula su ismijavanja na društevnim mrežama od strane pojedinih zaposlenih u UIO“, pojašnjavaju u UIO.
Da bi se stalo u kraj upravo takvom, kako navode u UIO, neprimjerenom ponašanju, odlučeno je da se u novi Pravilnik stavi samo ono što inače godinama stoji u Kodeksu ponašanja zaposlenih u UIO, koji se primjenjuje još od juna 2006. godine.
Međutim, tačka 6.3.2. Kodeksa kaže da se radnici UIO trebaju “suzdržati od davanja neprimjerenih javnih komentara”, a naročito komentara i izražavanja negativnog mišljenja o politici institucija BiH i UIO, o programima u čijem razvoju ili provedbi učestvuju, ličnih izjava ili mišljenja koja bi se mogla tumačiti kao zvanični komentari I kritike na način vođenja UIO i njenog rukovodstva.
U Kodeksu se ne spominju društvene mreže.
(Capital)