Premijer Hrvatske Andrej Plenković tvrdi da ova zemlja u očima Evrope nije nesimpatična, ali da postoji tendencija da bude etiketirana kao nekakav “nestaško” koji, kako je rekao, imala malo nešto s mađarima, malo nešto sa Slovencima, malo s BiH, malo sa Srbijom.
Tako je Plenković odgovorio na pitanje novinara na tribini “Pres kulba Evropa”, a na pitanje da li je Hrvatska u evropskim očima nesimpatična zbog nerješenih pitanja sa susjedima.
“Ne bih rekao da smo nesimpatični. Ali postoje tendencije da se stavi nekakva etiketa da smo nekakav nestaško koji ima malo nešto sa Mađarima, malo nešto sa Slovencima, malo s BiH, malo sa Srbijom. Naša je politika – svoje poštujemo, čuvamo, tuđe ne diramo”, odgovorio je Plenković.
Dodao je da sve što Hrvatska želi je da se primjenjuju ona načela od 25. juna 1991., katastarske granice, poštovanje međunarodnoga prava.
“Što više pokazujete svojim partnerima da ste spremni argumentirano, odvažno i civilizirano zauzimati se za svoje interese, to vas više cijene. Ne vidim tu problem niti vjerodostojnosti niti uvažavanja, naprotiv”, rekao je Plenković, prenijela je HRT.
Za sutra je u Zagrebu najavljen ranije odložei susret Plenkovića sa slovenačkim kolegom Mirom Cerarom.
Tim povodom Plenković kaže da bivše republičke granice treba da budu i nekakav temelj u rješavanju graničnog spora sa Slovenijom.
“Cerar sutra u Hrvatsku dolazi sa stavom da Hrvatska treba malo popustiti, napraviti određeni iskorak”, rekao je hrvatski premijer.
Govoreći o očekivanjima od tog susreta, Plenković je rekao da arbitražna presuda u mnogim aspektima, kada je riječ o kopnenoj granici, praktično slijedi temeljno načelo koje je hrvatski pravni tim cijelo vrijeme zastupao, a to je katastarska granica. Napominje, međutim, da to ne znači da prihvaća tu presudu niti da ona za Hrvatsku ima pravno značenje. Dodaje i da hrvatska javnost treba da zna da na kopnu nema ni jedne kuće ni jedne porodice koja bi ostala s druge strane granice.
“Što se tiče Slovenije, ima po mom sudu manje od stotinak takvih. Stav je Hrvatske da sa Slovenijom treba kontinuirano razgovarati o graničnom sporu, bez tenzija, incidenata i jednostranih poteza. Cilj je pokazati određeni nivo povjerenja i praijteljstva”, rekao je Plenković uoči susreta sa Cerarom.
Upitan šta je po njegovom mišljenju obilježilo ovu godinu, Plenković je rekao da je to godišnjica Rimskih ugovora, izbor francuskog predsjednika Emanuela Makrona i ostanak njemačke kancelarke Angele Merkel.
A na pitanje šta je bilo negativno u ovoj godini, hrvatski premijer kaže:
“Mislim da ove godine nije bilo toliko problema kao što ih je bilo lani. Ali, ako je relativni pobjednik na izborima u Francuskoj Marin Le Pen i u Ujedinjenoj Kraljevini Najdžel Faraž, a u Poljskoj je to bila Pravo i pravda – onda je to očito jedan talas populizma. Po mojem mišljenju kapitalna je greška Dejvida Kameruna da ide na referendum o nečemu što već ima”.
Na pitanje koliko države članice unutar Unije razumiju složenost političke situacije u Bosni i Hercegovini, Plenković kaže:
“Kako ko. Veliki akteri poput SAD, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije znaju više nego dovoljno”.
To su, pojašnjava, zemlje koje igraju sve moguće utakmice istovremeno, imaju snage za to.
“Zemlje koje su blizu Bosni i Hercegovini – Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Grčka takođe percipiraju događaje u BiH. Interes ‘drugog prstena’ i malo daljih zemalja za svakodnevne detalje u bilo kojoj od zemalja jugoistoka Evrope, uključivši Bosnu i Hercegovinu, puno je manji”, kaže hravtski premijer.
(Tanjug)