“Smatramo da je to u interesu poljoprivrednog sektora. Savjet ministara će u tom smislu intenzivirati aktivnosti”, istakao je Šarović, dodajući da će u nastavku procesa biti utvrđen i budžet te precizirana količina korištenja plavog dizela.
Šarović je podsjetio kako je plavi dizel na snazi u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj te kako u BiH postoje uslovi, ali ne i saglasnost o tom pitanju stoga slijede izmjene i dopune Zakona o akcizama.
Na sastanku je bilo riječi i o pitanjima vezanim za genetski modifikovanu hranu (GMO), statusu implementacije akcionog plana za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje Evropske unije te o nastavku daljih aktivnosti na usvajanju Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi.
Šarović je istakao kako su tri ministra takođe pregovarala i o pokretanju aktivnosti za izvoz mesa, peradi i jaja u zemlje Evropske unije te o inicijativu za uvođenje plavog dizela na području cijele zemlje, a koji je trenutno aktivan samo na području RS.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske naglasio je da kako je riječ o korisnoj inicijativi koja je prisutna već nekoliko godina, ali nije finalizirana. Govoreći o iskustvu upotrebe plavog dizela na području RS, on je istakao kako takav sistem funkcioniše vrlo dobro.
“Od 28.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, gotovo 26.000 njih koristi plavi dizel. Procjenjeno je da će potrebna sredstva ove godine biti između sedam i osam miliona KM. To znači da bi na nivou BiH to bilo između 20 i 25 miliona maraka”, istakao je Mirjanić.
Kada je riječ o izvozu animalnih proizvoda u EU, Mirjanić je istakao kako je neopohodno provesti proces obilježavanja goveda te objekata u kojima se proizvode animalni proizvodi.
“Nama je neophodno da imamo obilježene životinje koje su u sistemu jer od toga će zavisiti način relizacije modela podsticaja već za sljedeću godinu jer prelazimo na sistem podsticaja po grlu. Da se ne desi da imamo zakone, a nemamo urađen taj dio posla”, naglasio je dodajući kako se BiH mora približiti standardima Evropske unije u tom pogledu.
Jedan od glavnih ciljeva je, kako je naglasio, finaliziranje tri zakona na kojima se radi duže vrijeme gdje u pojedinim tačkama postoje različitosti koje treba usaglasiti.
“Dogovorili smo se da se finaliziraju tri zakona na kojima se radi duže vrijeme. On je u takvoj formi da postoje različitosti u nekim članovima i dogovorili smo da se od naredne sedmice aktivira radna stručna grupa koja će koordinirati aktivnosti. Od finalizacije će zavisiti hoće li biti izmjena zakona ili prijedloga novog zakona”, rekao je.
Govoreći o genetski modifikovanoj hrani u BiH, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Mačkić potvrdio je kako na bh. granici još uvijek “stoje” isporuke takve hrane koje čekaju dozvolu za uvoz u zemlju.
“Radi se o poštivanju zakonske legislative, zabranjen je uvoz takve stočne hrane. Izvršena je izmjena i dopuna propisa koji obuhvataju oblast GMO i očekujemo ovih dana da Vijeće da svoje mišljenje o tome Agenciji koja će tada odlučiti da li će se to uvesti ili ne”, rekao je dodajući kako je riječ o soji porijeklom iz Brazila.
Kazao je kako nije poznato o kojim količinama robe se radi te kako će inspekcijski organi poduzeti mjere u cilju kontole stočne hrane i druge hrane vezane za ljude.
Agencije