Život ubrzane današnjice, pogotovo u gradovima, popraćen je raznim emocijama, događajima i lekcijama koje ostavljaju posljedice.
Stres kod kuće, na poslu, nepredviđeni događaji, pritisak zbog obaveza, loše zdravlje, iznenađenja, porodični život, tajne koje ne smijemo nikome reći, nemir zbog finansijske nestabilnosti, tuga, sreća, avanture – bezbroj je osjećaja koje je nemoguće eliminisati ili im čak otkriti uzrok. Dobra vijest je da emocije i reakcije na njihove posljedice možete kvalitetnije doživjeti i analizirati jednom jednostavnom tehnikom “journalinga”, odnosno pisanjem dnevnika.
Istraživanja i tvrdnje mnogih psihoterapeuta ukazuju na to da vođenje dnevnika koje uključuje misli i osjećanja povodom onoga što nam se u životu dešava pomaže da se izborimo sa svakodnevnim problemima. Takođe nam pomaže da ispunimo svoje ciljeve u budućnosti i sagledamo svoj napredak ka ispunjavanju istih.
Dnevnik kao terapeutsko sredstvo
Pisanje dnevnika nije rezervisano samo za tinejdžere, već je preporučljivo i za odrasle. Mnogi psiholozi i psihoterapeuti preporučuju svojim klijentima vođenje dnevnika upravo zbog njegove višestruke koristi za psihu. Na taj način povećava se introspektivna sposobnost osobe, stiče se jasniji uvid u misaoni tok i emocionalno stanje, uzroke stresa i načine na koji se s njim osoba suočava. Tako se može pratiti šta je ono što nas u životu uveseljava, koji su nam izvori zadovoljstva i radosti, a šta nas rastužuje, uznemirava i kada se s tim situacijama nosimo manje ili više uspješno.
Kada na papir stavite ono što vas u glavi mori, isti sadržaj dobija drugačiji značaj, često se stekne uvid da to nije tako strašno i nerješivo, jer sagledate stvari sa distance, na mnogo realističniji način. Takođe, uz pomoć dnevnika možemo da pratimo sopstvene promjene i napredak, da vidimo kako nam je bilo ranije, a kako nam je sada, koliko smo se promijenili i kakve efekte to ima na naš svakodnevni život. Možemo pratiti ne samo koliko se mijenjamo, već i na koji način smo sami doprinijeli da se stvari u našem životu mijenjaju.
Načinu vođenja dnevnika možete pristupiti potpuno individualno, u odnosu na domete lične kreativnosti. To može biti prepričavanje dnevnih iskustava, ali može biti i sasvim izmišljena priča u kojoj projektujemo trenutna osjećanja i (ne)ostvarene želje. To može biti crtež, strip, pjesma, bilo šta što asocira na trenutno stanje uma i duše. Neki psihoterapijski pravci nalažu dnevnik kao sastavni dio terapijskog procesa i nude njegovu striktno definisanu formu. To ne treba shvatiti kao ograničenje, već kao pokazatelj toga da je vođenje dnevnika prepoznato i od naučno podržanih pravaca u psihoterapiji kao alat koji potpomaže procesu iscjeljenja.
Vođenjem dnevnika saznajemo koji su to događaji povodom kojih se uznemiravamo, šta nas je u svemu tome tačno uzbudilo, koje su to misli i zaključci koji nas održavaju u nepovoljnim emocionalnim stanjima i, konačno, šta se dešava kada nešto u tom mehanizmu promijenimo.
Možete izraziti svoje negativne emocije
Postoji nešto oslobađajuće u izražavanju svojih najdubljih emocija, bolnih iskustava ili negativnih misli na papiru.
Kao što se osjećate bolje kada podijelite svoj problem s nekim, isto tako izražavanje negativnih emocija i stvari koje vas tište na papir, pomoći će vam da ih lakše “otpustite” i osjetite olakšanje.
Dnevnik možete voditi:
*Online kroz blog – Preporuka je da pripazite šta od svojih privatnih informacija stavljate na internet, blog može biti javan ili privatan.
*Na papiru (obična sveska može poslužiti, do toga da možete kupiti namjenski dnevnik za pisanje u specijalizovanim knjižarama) – najstaromodniji, ali većini i najdraži način vođenja ličnih zapisa.
*Na privatnom računaru, tabletu ili mobilnom telefonu – dnevnik je izrazito privatna stvar, zato kada pišete tekst u vaš dnevnik, pišite o onom o čemu vi želite, ne ono što bi drugi htjeli pročitati. Smatrajte svoj dnevnik prijateljem i sigurnim mjestom.
Zapisivanje je bitno jer je:
*Važan podsjetnik na prošle događaje.
*Izvrstan način da ostavite pisani trag svega.
*Izduvni ventil za emocije.
*Koristan alat za organizovanje.
*Zamjena za slušaoca kojem možete reći sve.
*Način za kreativno izražavanje kako biste došli do novih ideja.
*Pisanjem dnevnika možete jednostavno redukovati stres ili anksioznost. Možete početi malim koracima, ako vam se vođenje dnevnika čini zahtjevnim zadatkom. Na primjer, počnite s dvije rečenice u jednom danu, to stvarno ne bi trebalo biti teško, a pomoći će vam pri sticanju navika na redovno vođenje dnevnika.
BRAIN DUMP:
Brain dump je tehnika čišćenja i organizovanja uma. Sve što trebate je obična sveska i olovka. Zapišite sve stvari koje imate da obavite kao primjer vašeg prvog brain dumpa.
Brain dump je s jedne strane gledanje vašeg ličnog spiska bilo čega što mislite da ima smisla popisati – služi kako biste se organizovali i fokusirali što bolje. Ovaj spisak možete praktikovati na dnevnoj bazi jer je prilično jednostavan tip dnevnika, većina ljudi ga radi u natuknicama. Veoma je korisno raditi ovu tehniku kada se osjećate zaglavljeno ili imate neki problem zbog kojeg ne možete spavati – pokušajte svaku veče prije spavanja i uvidjećete koliko vas zapravo može opustiti.
Šta sve možete zapisivati u svoje Brain dump bilješke?
Dnevne zadatke (sve obaveze koje bi trebalo da izvršite u nadolazećem danu, dogovore, pozive).
Sedmične zadatke (sve obaveze koje bi trebalo da izvršite u sedmici).
Mjesečne zadatke (svi zadaci i obeveze koje biste voljeli obaviti u predstojećem mjesecu, ako su zadaci veliki – podijelite ih kako biste se lakše organizovali u konačnici).
Buduće ciljeve (Uvijek ste htjeli naučiti kiparstvo? Žalosni ste što ste prestali odlaziti na kurs plesa? Ovim načinom uveliko svoj um možete podsvjesno natjerati da se vratite u akciju).
(Tekst i foto: N.N)