“To govori da je `bosanska` strana slabija u činjeničnom stanju, nego što je bila prije presude Karadžiću, odnosno kada je tužba podignuta”, smatra Petronijević.
On podsjeća da je Karadžića oslobođen tačke optužnice za genocid u sedam opština, pa samim tim za “genocid ne može biti kriv ni neko drugi”.
“Ukoliko bi drugostepeno veće preinačilo presudu, pa oglasilo Karadžića krivim i za tu tačku, onda bi postojala eventualna opasnost da se i srpsko rukovodstvo dovede u vezu sa tim. Međutim, drugostepena odluka za Karadžića neće biti doneta do kraja 2018. godine, a druga stvar, sigurno neće nešto takvo da se desi jer je ta tačka pravosnažno otpala i u slučaju Momčila Krajišnika”, rekao je Petronijević.
Komentarišući tvrdnje dijela sarajevske javnosti da za podnošenje žalbe na raniju presudu nije potrebno nikakvo izjašnjavanje Predsjedništva BiH, te da ne postoji ni teoretska mogućnost da srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić blokira obnovu postupka protiv Srbije, Petronijević je rekao da to nije tačno.
“Prema Dejtonskom ustavu sva spoljnopolitička pitanja, uključujući i ovo, zahtevaju konsenzus sva tri entiteta”, ukazao je Petronijević.
On je podsjetio da toga nije bilo kada se tužba podnosila i da je sve počelo kada je Alija Izetbegović dao nekakvo punomoćje preko tadašnjeg ministra spoljnih poslova BiH Muhameda Šaćirbeja, advokatu u SAD, pa je to onda osnaženo odlukom tadašnje Vlade ili Predsjedništva i naknadno su tome pristupili Hrvati.
“Dakle, nije bilo legitimiteta za podnošenje tužbe, Međunarodni sud pravde trebalo je da je odbaci, ali je greška našeg pravnog tima što se nije na to pozivao”, rekao je Petronijević.
On je zaključio da Međunarodni sud pravde ne bi trebalo da prihvati zahtjev za reviziju, da nema pravnog preduslova za to, ali, kako kaže, ništa nije isključeno jer “taj sud nije uvijek bio dosledan u svojim odlukama”.
Izvor: SRNA