Poremećaj pažnje dijagnosticiran je relativno malom broju ljudi, a upravo dijagnoza može biti od iznimne važnosti.
Primarni kriteriji u dijagnosticiranju poremećaja pažnje kod odraslih su problemi s koncentracijom, fokusom, organizacijom i memorijom.
Mitovi da je lako dobiti poremećaj pažnje nisu tačni. Međutim, ako ovi simptomi negativno utječu na vaš život obratite se svom ljekaru i razgovarajte o dijagnozi.
Eric Lifshitz, psihijatar iz Santa Monice, kaže da je normalno da dnevno imate bar jednu glupu konverzaciju. Ali ako su vam svi razgovori dosadni, ako stalno prekidate druge i skačete s teme na temu onda vjerovatno imate deficit pažnje. Još jedna stvar na koju se žale osobe s ovim problemom je da drugi ljudi presporo govore. S obzirom na to da je mozak ljudi s poremećajem pažnje uvijek dva koraka ispred, oni mogu imati problema sa slušanjem drugih.
Osobe s poremećajem pažnje često kasne, jer gube stvari koje svakodnevno koriste.
“Osobe s poremećajem pažnje ne znaju rasporediti vrijeme. Oni potcjenjuju količinu vremena potrebnu za rutinske stvari kao što su pronalaženje ključeva ili cipela”, kaže dr. Lifshitz.
Smirenost zahtjeva miran um, a osobama s poremećajem pažnje je to teško postići. To se vidi na primjerima gdje ne mogu da sjede dok traje film, preferiraju samo aktivne hobije, igre im brzo dosade i postaju nervozni čak i tokom masaže. Zanimljivo je i da im je skoro nemoguće meditirati.
Znak poremećaja pažnje kod odraslih je i problem sa zvršavanjem obaveza. Ako vam je kuća ispunjena sa nezavršenim stvarima, gomilom djelimično pročitanih knjiga onda definitivno imate poremećaj pažnje.
Osobe s poremećajem pažnje sklone su i pravljenju sitnih grešaka, iako znaju da mogu bolje.
(klix.ba)