Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi danas da razmatra informaciju o putovanjima ministra inostranih poslova BiH Igora Crnatka u inostranstvo i njihovoj svrsi za interese BiH i njene građane.
O ovoj informaciji će se raspravljati na prijedlog poslanika SBB-a Damira Arnauta.
Sjednica je zbog nedostatka kvoruma prekinuta nešto prije ponoći između 25. i 26. oktobra, a njen nastavak, kako je bilo planirano, nije održan 15. novembra kada je, prema riječima predsjedavajuće Predstavničkog doma Borjane Krišto, postojao kvorum samo za rad, ali ne i za odlučivanje, jer nisu prisustvovali srpski poslanici iz Republike Srpske.
Na dnevnom redu sjednice je i Deklaracija o kriterijumima za definisanje trase brzog puta Beograd-Sarajevo, koju je predložio zamjenik predsjedavajućeg Doma Mladen Bosić iz SDS-a.
Predstavnički dom trebalo bi da da saglasnost za ratifikaciju amandmana na ugovor o finansiranju između BiH, Republike Srpske, Evropske investicione banke i preduzeća “Auto-putevi Republike Srpske”, zaključen 12. decembra 2013. godine u Sarajevu za projekat auto-puta Banjaluka – Doboj, te za još nekoliko sporazuma i ugovora.
Nastavak 53. sjednice Predstavničkog doma zakazan je za 10.00 časova, a po njenom okončanju planirano je održavanje 54. sjednice, na čijem dnevnom redu se nalazi zahtjev Doma naroda za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
Dom naroda je na 31. sjednici, održanoj 19. jula, po hitnom postupku usvojio ovaj prijedlog zakona čiji su predlagači Bariša Čolak, Zdenka DŽambas, LJilja Zovko, Martin Raguž i Mario Karamatić.
Riječ je o Prijedlogu izmjena i dopuna koje je sačinio Hrvatski narodni sabor, kojim se reguliše izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH /FBiH/, te sprovode odluke Ustavnog suda BiH o izboru delegata u Domu naroda FBiH i izborima u Mostaru.
Predloženi zakon je, po hitnom postupku, razmatran na sjednici Doma naroda početkom maja, kada ga je Klub bošnjačkih delegata u Domu naroda proglasio štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, nakon čega je taj predmet upućen Ustavnom sudu BiH na odlučivanje.
Ustavni sud BiH je početkom novembra utvrdio da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda, te da postupak njegovog usvajanja treba sprovesti prema proceduri iz Ustava BiH.
Predstavnički dom trebalo bi da razmatra i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač Savjet ministara, a riječ je o skraćenom postupku, u prvom čitanju.
Ovim izmjenama želi se obezbijediti da pravo na policijski dodatak koji imaju policijski službenici Granične policije BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH dobiju i policijski službenici zaposleni u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, u prvom čitanju, čiji je predlagač Savjet ministara.
Ovim zakonom uvode se vrste naknada za sudije, tužioce i određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama BiH, kao i naknade za odvojeni život i naknade troškova smještaja u toku rada, te naknade za prevoz na posao i sa posla s ciljem stimulisanja kandidata za pravosudne pozicije da apliciraju na pozicije van mjesta njihovog prebivališta.
Ustavni sud BiH u svojim presudama ukazao je ranije da zaposleni u pravosudnim institucijama nemaju iste naknade kao izabrani zvaničnici, državni službenici, namještenici i ostali zaposleni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na niovu BiH.
Predviđeno je i razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači poslanici Nezavisnog bloka Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović.
Oni prijedlogom se zagovaraja unapređenje izbornog procesa u cjelini putem izmjena koje se odnose na proceduru izbora predsjednika, članova i njihovih zamjenika u biračkim odborima, zatim stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronskog glasanja, sprečavanje izbornih prevara na biralištima, kao i regulisanje održavanja ponovljenih izbora u slučajevima prekida izbora usljed vanrednih okolnosti.
Na osnovu njihovog prijedloga, izmjene zakona trebalo bi da obezbijede širi krug lica koja mogu da ulože prigovor radi zaštite izbornog prava, s ciljem otklanjanja manjkavosti u izbornom procesu, sprečavanju zloupotreba i izbornih prevara, kao i veće transparentnosti izbornog procesa u BiH.
Na prijedlog šefa Kluba poslanika SDS-a Aleksandre Pandurević, poslanici bi trebalo da raspravljaju i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vazduhoplovstvu BiH, u prvom čitanju.
Predloženim izmjenama ovog zakona predviđa se da generalni direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo i njegov zamjenik više ne budu državni službenici, već imenovana lica u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Savjeta ministara i drugim imenovanjima u BiH.
Ovakav status imaju i drugi direktori upravnih organizacija u BiH i njihovi zamjenici.
Na ovaj način, smatra Pandurevićeva, biće obezbjeđeno poštivanje principa zakonitosti, jedinstva pravnog poretka, ekonomičnosti, kao i efikasniji rad državne službe.
Pred poslanicima bi trebalo da se nađe i informacija Regulatorne agencije za komunikacije BiH o rezultatima usklađivanja cijena i usluga i tehničkom kvalitetu usluga mobilne telefonije u BiH s cijenama u regionu i Evropi.