Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je danas u Nevesinju da srpski narod mora da čuva pravoslavnu vjeru i živi sa njom, jer će samo tada imati radost i mir.
Njegova svetost je ukazao da srpski narod ima vjere otkad zna za sebe, ali ne u bilo šta, u nepoznate sile koje upravljaju svijetom, već u jednog Gospoda.
Srpski patrijarh je istakao da će Srbi kao vjerni narod biti Hristovi do kraja svijeta.
“Držeći se čvrsto Hrista došli smo do današnjih dana. Neki put smo `šetali` kada među nama nije bilo sloge. Naravno, da nevesinjski narod svojim opredelenjem kroz istoriju jasno pokazuje da jednoumlje nije ono što nas opredjeljuje, ali jeste jednodušnost”, naveo je patrijarh.
Iako se srpski narod opredijelio za Hrista, kaže patrijarh, u svakodnevici često odstupa od njegovih zapovijesti, nego se ponaša i suprotno njima.
“Onako kako verujemo neka nam bude. Kako budemo praštali jedni drugima, Bog će oprostiti nama”, poručio je patrijarh Porfirije.
Njegova svetost služio je u Hramu vaznesenja Gospodnjeg u Nevesinju Svetu arhijerejsku liturgiju u okviru obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške.
Patrijarhu srpskom je sasluživao veliki broj arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Liturgiji su prisustvovali ministri kulture Srbije Nikola Selaković, informisanja i telekomunikacija Boris Bratina, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Srbije, načelnici istočnohercegovačkih opština, gradonačelnik Nikšića, kao i veliki broj vjernika.
Nakon liturgije na Trgu slobode u 11.00 časova biće održan svečani program, a potom će kod spomen-obilježja junacima Nevesinjske puške u selu Krekovi u 12.45 časova biti služen pomen i položeni vijenci.
Obilježavanju ovog značajnog jubileja, prisustvovaće predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijer Srbije Đuro Macut, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kao i brojne zvanice i gosti iz regiona.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi kod Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austro-Ugarska na 30 godina okupirala BiH, prenosi Srna.
(Nezavisne – Foto: Srna)