Manje sunčeve svjetlosti, hladniji dani, duže noći i manje vremena koje provodimo na otvorenom; sve to može uticati na naše mentalno blagostanje, kažu stručnjaci i ističu kako u ovim kasnijim mjesecima u godini, a posebno kako dublje ulazimo u jesen i počinjemo razmišljati o zimi, mnogi od nas mogu doživjeti promjenu raspoloženja, što je uobičajno. To su stručnjaci širom svijeta nazvali “zimski bluz”.
Zdravstveni su stručnjaci otkrili zašto se to tačno događa, kako se možemo nositi s tim promjenama te kako si možemo ublažiti simptome i poboljšati raspoloženje.
“Zimska tuga ili zimski bluz naziv je koji često označava (eng. ‘Seasonal Affective Disorder’) sezonski afektivni poremećaj ili skraćeno ‘SAD’, a odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tokom jeseni i zime, kada je smanjena izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti”, objasnio je za “Fox News Digital” istraživač i psihijatar sa Univerziteta Kolumbia u Njujorku, doktor Rajan Sultan. “Riječ je o poznatom stanju mentalnog zdravlja koje karakterišu promjene u raspoloženju i ponašanju, a koje slijede sezonski obrazac”.
Dodao je:
“Dok mnogi ljudi tokom zime doživljavaju blaže promjene raspoloženja, SAD predstavlja teži i klinički značajniji oblik ovog stanja”, kaže Sultan, a premda tačan uzrok zimskog bluza nije u potpunosti shvaćen, vjeruje se da njegovom razvoju doprinosi nekoliko činioca. Jedan od primarnih je, kaže, smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti tokom jesenjih i zimskih mjeseci.
Navodi:
“Smanjenje prirodnog svjetla može poremetiti cirkadijalni ritam i uticati na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i melatonina, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i sna”, objašnjava Sultan.
Uz manjak svjetla, dodaje, na SAD uveliko utiču i genetski činioci, odnosno neravnoteža u određenim moždanim hemikalijama i promjene u nivoima melatonina i serotonina.
Koji su simptomi SAD-a?
Prema doktoru Sultanu, simptomi zimskog bluza ili sezonskog afektivnog poremećaja mogu varirati u težini ali obično uključuju sljedeće:
– Stalni osjećaj tuge, beznađa ili tjeskobe
– Nizak nivo energije i povećani umor
– Povećana potreba za snom i otežano jutarnje buđenje
– Žudnja za ugljikohidratima i debljanje
– Poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka
– Povlačenje i smanjeni interes za aktivnosti
– Razdražljivost i pojačana osjetljivost na odbijanje
“Važno je napomenuti da se ovi simptomi obično javljaju u kasnu jesen ili ranu zimu, i povlače se u proljeće kada se dnevno svjetlo poveća”, naglasio je Sultan.
Evo što savjetuje:
– Koristite svjetlosnu terapiju koja emituje svjetlost punog spektra, oponašajući i prirodnu sunčevu svjetlost.
– Vježbajte. Redovna tjelesna aktivnost, čak i ako je u zatvorenom prostoru, može poboljšati raspoloženje i nivo energije. Razmislite o aktivnostima u zatvorenom poput joge, plesa ili uz opremu za vježbanje, predložio je.
– Pridržavajte se rasporeda spavanja. “Držite se dosljedne rutine spavanja s odlaskom u krevet i buđenjem u isto vrijeme svaki dan”, savjetuje. “Odgovarajući i kvalitetan san može pozitivno uticati na raspoloženje.”
– Pazite na ishranu. Konzumirajte dobro uravnoteženu hranu s fokusom na cjelovite, hranjive sastojke. Vodite računa o unosu šećera i ugljikohidrata, upozorio je, što može dovesti do energetskih padova. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, mogu imati učinak na poboljšanje raspoloženja, dodao je.
– Budite društveni. “Ostanite povezani s prijateljima i voljenima. Družite se i učestvujte u aktivnostima s drugima, čak i ako to znači virtuelno”, nastavio je doktor Sultan.
– Postavite ciljeve i imajte strukturu jer to može pružiti osjećaj svrhe i postignuća.
– Vježbajte meditaciju svjesnosti ili tehnike opuštanja za upravljanje stresom i tjeskobom. To može poboljšati raspoloženje i mentalno stanje.
– Provodite vrijeme na otvorenom kad god je to moguće tokom dana, čak i ako je vani oblačno.
– Brinite o sebi. Bavite se aktivnostima u kojima uživate, savjetuje ljekar, prenosi “”.
Nezavisne.com (Foto: Pixino)