Pašalić je istakao da se ta oštećenja u pojedinim regijama najbolje vide na kukuruzu, koji je po obimu proizvodnje najvažnija biljna kultura.
– Procjenjujemo da se u nekim područjima, kao što je Semberija, Lijevče polje, odnosno na pjeskovitim zemljištima gdje nije provedena agrotehnika koja je planirana, ta šteta može vidjeti i vizuelno i kreće se između 30 i 60 odsto – rekao je Pašalić u Banjaluci.
On je napomenuo da je, s druge strane, na nekim težim zemljištima koja se nalaze uz rijeke, kukuruz u dobroj kondiciji, kao i druge poljoprivredne kulture.
– U povrtarstvu se povrće uglavnom navodnjava, tako da tu nemamo mnogo štete, ali o konačnim procjenama ćemo moći govoriti tek na jesen kada kukuruz bude došao na berbu – rekao je Pašalić.
On je podsjetio da je Vlada u posljednjih osam godina u sisteme za navodnjavanje uložila 42,5 miliona KM, te podigla te sistem na sedam hiljada hektara.
– Uložili smo i dodatnih osam miliona KM iz naših sredstava kroz redovne podsticaje, gdje svim proizvođačima koji podignu sistem za navodnjavanje vraćamo 30 odsto sredstava – rekao je Pašalić.
On je naveo da se usjevi mogu i osigurati, te da svaki proizvođač koji osigura usjeve od suše ima 50 odsto premije koje plaća Ministarstvo.
– Ne možemo namiriti štetu od suša, ali možemo da tu štetu preduprijedimo kroz izgradnju sistema za navodnjavanje i osiguranje usjeva – istakao je Pašalić.
Izvor: Srna