Planom proljećne sjetve predviđeno je da u Republici Srpskoj bude zasijano ukupno oko 234.000 hektara sjetvenih površina sa očekivanom vrijednošću proizvodnje od 826 miliona KM, izjavio je danas ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić.
“Pripreme za sjetvu idu dobro, malo poteškoća ima u vezi sa trenutnim vremenskim uslovima, a s druge strane dobra je akumulacija vlage. Očekujemo da će kampanja proljetne sjetve proći u redu”, rekao je Pašalić novinarima u Banjaluci nakon sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je usvojena informacija o proljećnoj sjetvi.
On je naveo da će najviše sjetvenih površina od 142.000 hektara biti zasijano ratarskim kulturama i da je procijenjena vrijednost proizvodnje na 337 miliona KM.
“Od ratarskih kultura dominiraće kukuruz, koji je planiran da bude zasijan na površini do 136.000 hektara sa očekivanim prinosom od šest tona po hektaru i očekivanom vrijednošću proizvodnje od 330 miliona KM”, dodao je Pašalić.
Prema njegovim riječima, pod industrijskim biljem, za koje su kreirane mjere podrške, biće zasijano 8.500 hektara, od čega sojom 4.500 hektara, suncokretom oko 700 hektara, uljanom repicom oko 2.500 hektara i duvanom oko 900 hektara.
Pašalić je naveo da će povrćem biti zasijano oko 18.000 hektara, što je u rangu višegodišnjeg prosjeka, sa dominantnom kulturom krompirom koji će biti zasijan na 8.600 hektara i očekivanom proizvodnjom od 94 miliona KM.
“Troškovi proljetne sjetve će biti negdje do 20 odsto veći zbog rasta cijena đubriva, dok je cijena sjemena ostala negdje u rangu od prošle godine”, rekao je Pašalić.
On je naglasio da se redovno isplaćuju podsticaji za poljoprivrednike, da su obezbijeđena sredstva za 30 odsto povrata od kapitalnih investicija, te da je obezbijeđeno pet miliona KM za regresirani dizel od 100 litara po hektaru, a sufinansira se i sa 50 odsto nabavka sjemena domaćih hibrida kukuruza i sorti drugih kultura.
“Imamo i dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura od 200 KM po hektaru, što daje dobre rezultate jer rastu zasijane površine pod sojom i uljanom repicom. Imamo nešto veće iznose i za organsku proizvodnju od 600 KM po hektaru i 600 kilograma po grlu, te uobičajene mjere u vezi sa namjenskim sredstvima Investiciono-razvojne banke”, dodao je Pašalić.
On je podsjetio da je u jesenjoj sjetvi ozimih kultura prošle godine zasijano oko 65.000 hektara, od čega dominira pšenica zasijana na 41.000 hektara, a što je u rangu višegodišnjeg prosjeka.
Pašalić je podržao akciju Udruženja povrtara Republike Srpske u donaciji tržišnih viškova krompira građanima i ustanovama u Banjaluci, podsjetivši da je ovo udruženje i ranije imalo raznih vidova humanitarnih akcija.
SRNA