Mjere zabrane i ograničeno kretanje uticali su i na porast nasilja u prodici, a naročito nad ženama, upozoravaju iz nevladinih organizacija. Nasilje nad ženama je eskaliralo u proteklih nekoliko dana, i više nego ikada cijelo društvo mora da zajednički reguje da se se stane u kraj premlaćivnju žena.
Stupci crne hronike u domaćim mediima prethodnih mjesec dana bili su preplavljeni pričama o nasilju nad ženama. Najstarvičnija je ona iz Laktaša, gdje je četrdesttrogodošinji muškarac c svoju nevjenčanu suprugu zapalio benzinom, naočigled njene maloljetne ćerke, zbog čega je žena nakon 13 dana i preminla zbog teških povreda. Ovaj primjer, nažalost nije usamljen, jer smo u proteklih nekoliko mjeseci čitali više tekstova o brutalnom iživljavnju nad ženama. Postavlja se pitanje, da li su pandemija korona virusa, i sve zabrane i mjere koje prate ovo stanje, bili okidač nasilnicma da isprobaju mišiće nad svojim partnerkama, ili još gore, nad svojom djecom. U Udruženju žena iz Banjaluke, koje rukovode Sigurnom kućom u ovom gradu, potvrđuju ove tvrdnje. U početku pandemije, kada smo imali policijski čas i zabranu kretanja, žrtve nisu prijavljivale nasilje, jer su u najćešce bile zatvorne sa svojim zlostavljačem, međutim kako je vrijeme odmicalo, broj prijava je rastao, tvrde u ovom udruženju.
– U aprilu smo imali porast nasilja za dest odsto u odnsou na prethodni mjesec, a 20 odsto u odsto na isti period lani. Tako da zasigurno možemo govoriti o povećanju slučajeva nasilja nad ženama, kazala je koordinatorica za Sigurnu kuću BL Amela Bašić Tomić.
24-časovni boravak sa članovima porodice u jednom stambenom prostoru bio je izazov za nefunkcionalne porodice u prethodnom periodu, tvrdi Bašić Tomićeva.
– Neizvjesnost, gubitak posla, dugotrajna zatvorenos, polisijski čas, sve su to bili okidači za nasilike, a bilo je slučajeva da neki u ovom periodu prvi put počine takav čin, navela je Tomić Bašićeva.
Ono što žrtve boli više od fizičkog nasilja je izostanak adekvatne i pravoremene reakcije institucija i pravosudnih organa, koji nasilnike “nagrađuju” novčanim i uslovnim presudama. Do maja ove godine nasilje u porodici u domaćem zakonodavstvu je bilo okakterisano kao prekšaj, a tek izmjenama Krivičnog zakona postalo je krivično djelo.
– U 70 odsto slučajeva nasilja nad ženama u pravosudnim institucijama završi uslovnim kaznama. Međutim, stvari idu nabolje. Da ima pomaka u domaćem zakodavstvu koje tretira nasilje u porodici potvrđuje i uvođenje kategorije „procjena ugroženosti žrtve“ i „osobe od povjerenja“ u krivičnom postupku, koji će cjelokupan sudsi proces olalšati žrtvi, kazala je član Mreže žena u MUP-u RS Željka Mileusnić.
U Bosni i Hercegovini je 48 odsto žena iskusilo neki oblik nasilja od svoje 15 godine, a u 96 odsto slučajeva počinioci nasilja su muškarci, govore istraživanja. U Sigurnoj kući Banjaluka svim žrtvama nasilja poručuju da postoje ljudi koji im mogu pomoći. Ukoliko trpite nasilje, prvo što bi trebalo da uradite je da pozovete policiju i Centar za socijalni rad, ili da pozovete SOS telefon 1264. Jedna od mogućnosti rješavanja problema je udaljavanje nasilnika iz zajedničkog stambenog prostora, traženje zabrane prilaska, zabrana uhođenja ili zatvranje zlostavljača iza rešetaka, poručuju iz Sigurne kuće Banjaluka.
TV K3