Palme su svima asocijacija na ljeto. Ako taj dašak želite kroz cijelu godinu, neke palme sjajno će funkcionisati i kao sobne biljke. Među njima se u prvi plan probila palma sreće. Osim što prekrasno izgleda i ozeleniće svaki kutak koji će svojom pojavom i razigrati, dobra stvar je i što je jednostavna za održavanje.
Sobne palme od davnina krase domove, a najveću popularnost doživjele su u 20. vijeku te sve do kraja Drugog svjetskog rata. I danas su čest ukras zatvorenih prostora budući da se lako prilagođavaju sobnoj temperaturi i većina može uspjeti i na tamnijim mjestima.
Sobne palme potiču iz tropskih i suptropskih krajeva, a ima ih nešto više od 1.000 vrsta. Neke od njih su dosta otporne i neće im smetati suvi topli vazduh u zimskim mjesecima, a možete ih smjestiti i na mjesto na kojem nema direktnog svjetla i na kojima ne možete uzgojiti neke druge biljke kojima je potrebno sunce za rast.
Rastu jako sporo, a mogu cvasti jedino ako ih iznosite u prirodu, ali i tada isključivo kada postignu veliku starost.
Palma sreće ili Chamaedorea elegans potiče iz tropskih šuma Latinske Amerike. Obično raste u Gvatemali i južnom Meksiku, a na našim područjima uspijeva kao sobna biljka. Stabljika joj je uspravna i raste do tri metra. Cvjetovi su joj pomalo neugledni, a plod je u obliku narandžaste koštunice velike oko jedan centimetar.
Za rast joj paše indirektna svjetlost, a uspjeće i u mračnijim prostorijama, jer se dobro prilagođava na nedostatak svjetla. Odgovara joj veliki postotak vlage te suvi vazduh. Voli propusnu i humusnu zemlju, u kojoj se nalazi maleni postotak oštrog pijeska. Ljeti joj je potrebno obilno zalijevanje i prihrana jednom sedmično.
Idealna temperatura za rast palme sreće je od 13 do 18 stepeni.
Razmnožavanje se vrši na nešto višim temperaturama od 25 do 27 stepeni, a presađuje se isključivo po potrebi i to u proljećnim mjesecima kako se korijen ne bi previše opterećivao.
Gnojenje
Poput nepravilnog i pretjeranog zalijevanja, i previše gnojenja može naštetiti palmi te izazvati pojavu smeđih vrhova kod listova i odumiranje biljke. Pripazite da se gnojivo nikada ne nakupi na jednom mjestu i osuši jer to može dovesti do opekotina na listovima.
Najbolje će im odgovarati razrijeđeno tekuće gnojivo u fazi aktivnog rasta. Aktivno razdoblje palme je od završetka zime do jeseni. Ako niste sigurni koliko je vašoj palmi potrebno gnojiva, uvijek je prihranite manje.
Uzgoj sobne palme
Redovno uklanjajte odumrle listove, a početkom proljeća ili svake druge godine potrebno je ukloniti oštećene i suve stabljike.
Preporučuje se da ih u ljetnim mjesecima iznesete u vrt ili ih smjestite na balkon. Bitno je da mjesto bude zaštićeno od vjetra i da ne bude na direktnom suncu kako se listovi ne bi osušili i otpali. U jesenjim mjesecima palmu treba unijeti u zatvoren prostor. I dok neke mogu zimu preživjeti u podrumu u kojem ima dovoljno svjetla, neke vrste ipak treba držati u sobi u kojoj se ne grije. Postoje i vrste kojima neće smetati topli i suvi vazduh u prostoriji u kojoj se grije.
Takođe, ne zaboravite na listove koje je potrebno brisati vlažnom krpicom kako biste ih držali čistima od štetočina i prašine. Ipak, pripazite da ne pretjerate sa zalijevanjem jer bi moglo doći do truljenja korijena. Ako tokom zime palmu držite u suviše toplom prostoru, postoji mogućnost da je napadnu lisne, odnosno štitaste uši. Redovno provjeravajte listove, a ako se pojave uši, u potražite sredstvo kojim ćete ih otkloniti. Potrebno je reagovati što prije, jer prevelika količina uši za palmu može biti kobna. U tom slučaju ona se može osušiti, a napadnuti listovi moraju se odrezati.
Mlade sobne palme presađuju se u proljećnim mjesecima u za njih pogodnu zemlju. Odgovaraće im mješavina pijeska i stare gline. Sadite ih u posude u kojoj voda slobodno može oticati na njihovom dnu. Prilikom sadnje sobne palme zemlju dobro nabijte oko korijenja. Nakon sadnje, sobnu palmu oprezno zalijte. Palme se polako zakorjenjuju pa ih je u početku potrebno tek malo pognojiti, dok ne puste čvrsti korijen. Starije palme dovoljno je presađivati svakih pet godina, a one još starije svakih 10 godina. U njihovom slučaju, jedino je potrebno zemlju na površini posudu prorahliti i nadopuniti novom zemljom ako je to potrebno. Kod starijih palmi kod presađivanja nije potrebno dohranjivanje. Palme se dohranjuju u ljetnim mjesecima i to svake dvije sedmice otopinom gnojiva.
(Tekst i foto: Nezavisne)