Nakon što je u junu, prvi put od 2019. godine, kamatne stope s četiri smanjila na 3,75 posto, Evropska centralna banka (ECB) u četvrtak će dodatno smanjiti troškove zaduživanja.
Ciljani nivo
Nova odluka o smanjenju kamata očekuje se zbog obuzdavanja inflacije u evrozoni, koja je blizu ciljanog nivoa od dva posto.
– ECB sada donosi odluke koje imaju za cilj da stimuliraju privredu. Naravno, pri donošenju takvih, ključnih monetarnih odluka, mora se zadržavati neki balans između obuzdavanja inflacije s jedne, te problema koji mogu nastati kada privreda počne da usporava s druge strane. Svako povećanje kamatnih stopa dovodi do usporavanja privrede – kaže Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Odluka ECB-a, ipak, neće imati direktnog utjecaja na visinu kamata u BiH, barem ne odmah, jer naša zemlja nije dio tržišta EU, domaće kamatne stope nisu direktno vezane za one kod ECB-a, a kamate u BiH nisu rasle ni približno kao u EU.
– BiH ima među najnižim, ako ne i najniže prosječne kamatne stope u odnosu na zemlje regiona i veliki broj članica EU. Ne možemo reći da je to logično, jer je finansijski rizik u BiH izraženiji nego na tržištu EU. Rast EURIBOR-a utjecao je da dođe do određenog rasta kamata u BiH, ali ako imamo u vidu da je EURIBOR iz negativne vrijednosti rastao na 3-4 posto, rast kamata nije bio ni približan jer je dosta banaka svojim klijentima ponudilo da svoje kamate zamijene za fiksne i veliki broj njih je to prihvatio – pojašnjava Ražanica.
Vrijeme investicija
Slaže se s ocjenama da je ovo dobro vrijeme za investicije, ali poziva na odgovornost i klijente i banke.
– Nijedan kredit koji nije u skladu s primanjima, ako govorimo o fizičkim licima, nije dobar. Kredit koji ima svoju svrhu, namjenu i donosi neku dodatnu vrijednost je dobar i sada je dobro vrijeme da se uzimaju takvi krediti. Krediti za luksuz nikad nisu dobri i banke i klijenti moraju biti maksimalno odgovorni pri odobravanju ovih sredstava – dodaje Ražanica.
Rast dobiti
U prvih pola godine dobit banaka u BiH iznosila je 463 miliona KM. Banke u FBiH ostvarile su dobit od 336 miliona KM, 25,3 posto više nego u istom periodu 2023., dok su banke u RS inkasirale 127 miliona KM, 35 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Ražanica tvrdi da rast profitabilnosti nije rezultat rasta kamata, već broja pojedinačnih kredita i prosječnog iznosa isplaćenih kredita, prenosi Avaz.
(Tekst: Avaz – foto: arhiva)