U političkim partijama, koje imaju svoje predstavnike u parlamentu BiH, juče zvanično nisu željeli govoriti kakav će zauzeti stav prilikom glasanja na sjednici, naglašavajući da će o tome nakon praznika biti razgovora unutar partija.
“Kolegij SDA će vrlo brzo zadužiti Savjet stranke da provjeri sve okolnosti u vezi s ovim pitanjem kako bi Klub SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH imao jasnu situaciju”, rekao je juče Safet Softić, potpredsjednik SDA.
Inače, rezolucijom, koju je u parlament BiH uputio poslanik Denis Bećirović iz SDP-a, traži se da Predstavnički dom pozove Predsjedništvo BiH da odbije sadašnji Prijedlog sporazuma koji je uradio Savjet ministara BiH i da ga vrati na razmatranje, jer tim sporazumom Crnoj Gori se daje mjesto Sutorina koje po međunarodnim dokumentima pripada BiH. Sutorina se nalazi blizu Herceg Novog u Crnoj Gori i sve do 1948. godine je pripadala okrugu Trebinje. U tekstu stoji i da Predstavnički dom smatra da je potrebno osnovati komisiju koja će u narednom periodu zajedno sa stručnjacima rješavati pitanje Sutorine, a na kraju je predloženo i to da Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH prilikom pregovora o državnoj granici uvaže činjenicu da Crna Gora ne može dokazati vlasništvo nad Sutorinom.
“Mi čekamo još informacija. Tome treba pristupiti odgovorno i bez ikakvog politikanstva i vidjeti o čemu se tu radi i ima li prostora da taj dio Sutorine pripadne BiH”, rekla je juče Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, dodajući da SNSD još nije zauzeo konačan stav o tome.
I u SDS-u nisu načisto i smatraju da je pitanje sporazuma o granici između BiH i Crne Gore prebrzo dovedeno do kraja zbog čega će predložiti da bude organizovana javna rasprava o toj temi kako bi se došlo do svih podataka.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore i proslijedio ga Predsjedništvu BiH, koje treba da ga prihvati i uputi u parlament BiH na ratifkaciju, do čega još nije došlo. Prema ovom sporazumu, Sutorina, koja je sve do 1948. godine pripadala BiH, data je Crnoj Gori, što je za dio javnosti u BiH neprihvatljivo, jer Crna Gora niti jednim dokumentom, za razliku od BiH, ne može dokazati da je to njena teritorija.