Prema posljednjim rezultatima istraživanja opredijeljenosti birača uoči opštih izbora slijedeće godine, a koje je sprovela renomirana agencija Ipsos, najbolji rejting imaju SDA i HDZ u FBiH i SNSD u RS-u.
Prema istraživanju koje Ipsos provodi kontinuirano duži vremenski period, odnosno prema posljednjem valu tog istraživanja provedenog sredinom septembra, situacija po pitanju izlaznosti na izbore i pozicije pojedinih stranaka se nije znatno promijenila.
Rejting, odnosno raspored stranaka u Federaciji BiH među opredijeljenim glasačima (30 posto ispitanika u FBiH) je u odnosu na isti period prošle godine blago promijenjena, SDA je i dalje na prvom mjestu sa 31 posto podrške, a slijede HDZ s 21 posto, SDP 14 posto, Demokratska fronta 11 posto, SBB 7 posto itd.
Razlika u odnosu na isti period prošle godine se odnosi na pad rejtinga Demokratske fronte (18 posto i druga pozicija, septembar 2016.) te porast rejtinga HDZ-a (16 posto u septembru 2016.).
Iz Ipsosa naglašavaju da navedene pokazatelje treba uzeti s rezervom, jer se svaki četvrti ispitanik u Federaciji BiH ne želi izjasniti kome bi dao glas pa je baza (poduzorak) za izračun rejtinga vrlo mala, odnosno statistička pogreška je velika.
U Republici Srpskoj među opredijeljenim glasačima (32 posto ispitanika u RS-u) SNSD ima 53 posto podrške, SDS 22 posto, DNS 8 posto, PDP 7 posto itd. U odnosu na isti period prošle 2016. godine bitna razlika je pad rejtinga NDP-a (sa 8 posto na 3 posto). Tadašnji rejting je bio vjerovatno pozitivno koreliran s lokalnim izborima i kandidaturom Dragana Čavića u ime ove stranke za gradonačelnika Banje Luke, smatraju u Ipsosu
Slično kao u Federaciji BiH, i u Republici Srpskoj analizu treba uzeti s rezervom jer se svaki treći ispitanik ne želi izjasniti kome bi dao glas, naglašavaju iz ove agencije.
Na izbore bi izašlo između 40 i 45 posto birača
Udio onih koji bi sigurno izašli na izbore je 44 posto i inače se u posljednje dvije godine kreće u rasponu između 40 i 45 posto. Udio sigurnih glasača je nešto niži u urbanim područjima, veći je u regijama kao što je Hercegovačko-neretvanski kanton, Kanton Sarajevo i istok Republike Srpske, prema posljednjem valu istraživanja. Prirodno je da će izlaznost rasti kako se približavamo izbornoj godini odnosno samim izborima.
Ovi podaci Ipsosa odnose se na dva vala istraživanja provedena u septembru 2016. i 2017. godine, na ukupnom uzorku n=1.000 ispitanika za svaki val, reprezentativnim za BiH za opću populaciju 18 i više godina starosti. Podaci su prikupljeni terenskom anketom – CAPI metodom.
Iz Ipsosa ističu da je jedna od najčešćih zabluda javnog objavljivanja istraživanja rejtinga političkih stranaka i kandidata da objave imaju utjecaj na ponašanje i odluke javnosti, odnosno birača, najčešće u smjeru da će stranke i kandidati na vodećim pozicijama u istraživanjima dobiti još više podrške na izborima. Provedena su mnoga istraživanja o toj temi, ali nije utvrđena ova veza.
Brojne zloupotrebe
Iz Ipsosa upozoravaju na određeni broj istraživanja o rejtinzima političkih stranaka i kandidata koji se pozivaju na Ipsos te naglašavaju da ta agencija nikome do sada nije ustupala nikakve rezultate istraživanja.
“Činjenica je da niko ko je objavio te podatke od agencije Ipsos nije dobio bilo kakve rezultate istraživanja, niti je kontaktirao našu agenciju da provjeri autentičnost istraživanja ako su ih dobili od trećih strana, što je također moguće ako su istraživanje dobili od naših klijenata koji su naručili istraživanje. Istina je da takvo istraživanje ne postoji, da su podaci izmišljeni i da je javnost dovedena u zabludu. Ipsos je radio i radi istraživanja o istoj temi, ali rezultati ne odgovaraju ovome što je objavljeno posljednjih dana. Sudeći prema objavama koje se pozivaju na Ipsos, očito u Bosni i Hercegovini imamo medije koje svoj posao ne obavljaju profesionalno, jer ne provjeravaju izvore ili su žrtve, odnosno u funkciji spomenute zablude”, kazali su iz Ipsosa za Klix.ba.
U slučaju kada se istraživanja interpretiraju i objavljuju, nužno je da se objave metodološki detalji istraživanja, a to su: veličina uzorka, metoda prikupljanja podataka i period prikupljanja podataka, populacija na koju se rezultati istraživanja odnose, odnosno ciljna skupina. Ukoliko nema ovih podataka u pratećem tekstu, takvim objavama, odnosno istraživanjima ne treba vjerovati, smatraju u ovoj agenciji.
“Za agencije koje se bave istraživanjima (javnog mnijenja, marketinga, medija) predizborna istraživanja su najosjetljivija jer su jedina koja se mogu egzaktno provjeriti na izborima pa često agencije za istraživanje gube ili grade svoj kredibilitet na tim istraživanjima. Može se reći da su predizborna istraživanja za agencije dvosjekli mač. Pogrešna tumačenja takvih istraživanja dodatno kompliciraju stvar. Ukoliko želimo biti što sigurniji u rezultate istraživanja uputno je da se istraživanja ponavljaju u dužem vremenskom periodu i da se prate trendovi. Dodatno, ono što je važnije od samih rejtinga stranaka i kandidata je cijeli niz drugih tema koje je nužno pratiti u istraživanjima kako bi se gradili predizborni programi i politike po kojima će politički akteri postati prepoznatljivi biračima u predizbornoj utrci. Istraživanja u tom slučaju postaju alat kojim se smanjuje mogućnost donošenja pogrešnih odluka”, zaključuju u Ipsosu.
(tekst i foto: klix.ba)