Grupa predstavnika akademske zajednice u Republici Srpskoj poručili su u otvorenom pismu pod nazivom “Protiv nametanja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici” da se tamo 1995. godine desio zločin, a ne genocid, da donošenje takvog akta neće doprinijeti pomirenju u BiH i da su srebrenička dešavanja otvoreno pitanje za naučna istraživanja.
Otvoreno pismo biće upućeno domaćoj i svjetskoj javnosti, a sociolog Slobodan Nagradić rekao je da je pismo potpisalo 65 istaknutih članova ove zajednice, profesora, akademika, umjetnika, intelektualaca i drugih ličnosti, koji su protiv najavljenog nametanja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici što pokušavaju pojedini domaći i strani akteri.
“Ovakvo nametanje zakona o tome da se u Srebrenici dogodio genocid, a ne zločin koji mi ne negiramo, obesmislilo bi svako naučno i dokumentovano istraživanje istine o događanjima u toj opštini 1995. godine. Takođe, to ne bi doprinijelo jačanju povjerenja i pomirenja naroda u BiH, što bi svima trebao da bude cilj”, rekao je Nagradić na konferenciji za novinare u banjalučkom hotelu “Bosna”.
On je naglasio da će pismo biti prevedeno na engleski jezik, te upućeno i na adrese OHR-a, OEBS-a, organa EU, kao i ambasada zemalja članica Savjeta za sprovođenje mira.
Nagradić je dodao da se na osnovu pojedinačnih zločina i presuda Haškog tribunala ne smije etiketirati cijeli srpski narod i Srpska.
Profesor Branko Dokić rekao je da su članovi akademske zajednice zabrinuti najavama donošenja ovog zakona, što bi značilo da i krivično budu odgovorni oni koji naučno istražuju dešavanja u Srebrenici.
“Donošenje takvog zakona vratilo bi nas u vrijeme inkvizicije, što nije dobro. O svemu, pa i dešavanjima u Srebrenici, treba iznositi naučne argumente”, ocijenio je Dokić.
Istoričar Željko Vujadinović rekao je da je sve što se 1995. godine dešavalo u Srebrenici otvoreno pitanje za naučnike, odnosno za istorijsko-pravna istraživanja.
“Kada je riječ o donošenju zakona o zabrani negiranja genocida rekao bih da bi svako negiranje slobode javne riječi bilo atak na ostvarene demokratske principe. Dakle, ova naša inicijativa se prije svega odnosi na zadržavanje osnovnog principa slobode javne riječi i otvorenog pristupa naučnom istraživanju, ne samo zbivanja u Srebrenici 1995. godine, već i čitavog rata od 1991. do 1999. godine, te svih drugih pitanja iz istorije”, rekao je Vujadinović.
On je naveo da je ono što se desilo u Srebrenici klasični zločin i masovno ubistvo, ali da je neprihvatljiva pravna kvalifikacija da je riječ o genocidu nad Bošnjacima.
U pismu se, između ostalog, navodi da se na događaje u Srebrenici u julu 1995. godine ne može primijeniti definicija genocida koji se izvorno tumači kao namjerno i plansko uništenje jedne nacionalne ili vjerske grupe na širem prostoru, s obzirom na to da su u operacijama Vojske Republike Srpske stradali uglavnom pripadnici takozvane Armije BiH.
“Do sada nije predočen nijedan dokument koji bi potvrdio genocidnu namjeru za uništavanje Bošnjaka kao grupe. Dakle, nema elemenata genocida”, navodi se u ovom pismu i dodaje da postoji mnogo dokaza o “projektu Srebrenica” kao političkom projektu.
U pismu se navodi da bi eventualno usvajanje spornog zakona dovelo i do zloupotrebe pojma genocida u političke svrhe, te da bi zabrane negiranja genocida predstavljale pravno nasilje.
(Srna)