Živković je nakon otvaranja rekao da mu je ova izložba izuzetno značajna jer je to njegova prva samostalna izložba u nekoj od srpskih zemalja i rezultat je njegovog shvatanja umjetnosti, kulture i istorije.
– Moji spomenici govore o našim stradanjima, o našoj borbi i svemu što je prolazio naš narod. Skulpture sam posvetio raznim istorijskim događajima, a jedan od prvih je spomenik streljanim đacima u Kragujevcu – rekao je Živković novinarima.
On je naveo da je u svom dugogodišnjem iskustvu, radeći spomenike koji sjećaju na žrtve nakon Drugog svjetskog rata i nakon posljednjeg otadžbinskog rata, ustanovio da su ova prva vremena bila teška za cijelu zemlju, a druga za srpski narod.
– Nikada nisam tragao za skulpturom koja će naći mesto u muzejima, nego koja će obeležavati razna istorijska zbivanja i događaje i nalaziti se u prostorima gde ljudi žive i gde mogu da ih vide i razumeju – pojasnio je Živković.
Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović rekao je na otvaranju izložbe da je Živković svjetski poznat umjetnik koji je na specifičan način predstavio važne trenutske srpske istorije.
– Živković svojim skulpturama širi duh patriotizma, ali i ljubavi prema svim ljudima, bili oni u domovini ili u inostranstvu – rekao je Kuzmanović.
On je istakao da Živkovićevo djelo spomenik Bitke na Sutjesci označava epopeju slobode i herojstva, kao i mnoga druga njegova djela.
Otvaranju izložbe prisustvovali su pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković i generalni konzul Srbije u Banjaluci Vladimir Nikolić.
Posjetioci će izložbu moći da pogledaju do 8. marta.
Miodrag Živković, rođen 1928. godine u selu Leskovac kod Lazarevca, je srpski vajar i redovni profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.
Među njegovim najznačajnijim djelima su: spomenik strijeljanim đacima u Kragujevcu /1963/, spomenik Hrabrima u Ostri kod Čačka /1969/, spomenik bitke na Sutjesci, Tjentište /1971/, spomen-kosturnica u Gonarsu, Italija /1973/, Spomen-kompleks na Kadinjači /1979/.
(SRNA)