Obnovljeni i rekonstruisani depo u sjedištu Arhiva Bosne i Hercegovine, teško oštećen kada je u tokom masovnih februarskih protesta u Sarajevu podmetnut požar u zgradi Predsjedništva BiH, otvoren je u četvrtak, ali će za saniranje cjelokupne štete trebati još najmanje tri do četiri godine.
U depou, koji je najteže stradao u požaru koji su nasilni protivvladini demonstranti podmetnuli 7. februara, bila je pohranjena najvrednija arhivska građa iz perioda osmanske vladavine, austrougarske uprave i Kraljevine Jugoslavije.
Stotine originalnih dokumenata iz tog perioda potpuno su izgorjele ili teško oštećene vatrom, dok je dio stradao od vode tokom intervencije vatrogasaca koji su gasili požar.
Uz to, potpuno je uništeno na hiljade dokumenata pravosudnih tijela iz novijeg razdoblja.
U Arhivu BiH još nemaju tačnu procjenu broja uništenih ili oštećenih istorijskih dokumenata, pa direktor Arhiva Dušan Vržina ističe kako je šteta u svakom slučaju nenadoknadiva, jer je uglavnom riječ o originalima i jedinim primjercima nekih dokumenata.
“U depoima imamo pohranjenih 30.000 dužnih metara dokumenata. Ako je uništen i jedan odsto, i to je previše”, ukazao je Vržina i dodao da je nakon sanacije oštećenja na depou sva pažnja usmjerena na konzervaciju oštećene arhivske građe.
Pomoć u tome arhivistima BiH, koji nemaju potrebnog iskustva, pružaju stručnjaci iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Češke, koja će osigurati i posebnu laboratoriju za saniranje i konzervaciju oštećenih dokumenata.
“Sve to moglo bi potrajati iduće tri do četiri godine”, kazao je Vržina, dodajući kako Arhiv BiH za to treba još najmanje 100.000 evra.
Obnovu depoa finansirala je Turska agencija za međunarodni razvoj i saradnju, izdvojivši 150.000 evra.