Otvaranje tajnih vatikanskih arhiva pokazaće kako je reagovao papa Pije Dvanaesti na informacije o zločinima ustaša u NDH, kao i da li je i kako upozoravao zagrebačkog kardinala Alojzija Stepinca na moguće posljedice i za Katoličku crkvu, objavile su Večernje novosti, pozivajući se na izvor iz Vatikana.
Visokorangirani sveštenik iz Vatikana kaže da papa Franjo želi da se dođe do pune istine iz vremena Drugog svjetskog rata, nakon čega je moguće da budu objelodanjeni i dokumenti koji Katoličku crkvu neće prikazati u najboljem svjetlu.
– To je jedini način da se zatvori knjiga iz Drugog svjetskog rata i sazna uloga Vatikana u tom vremenu – rekao je on, komentarišući najavu pape Franje da će naredne godine biti otvoreni tajni vatikanski arhivi.
On, prema navodima beogradskog lista, ne spori da bi otvaranje arhiva moglo biti važno za odluku o proglašenju svetim kontroverznog kardinala Stepinca tokom pontifikata sadašnjeg pape.
– Treba pričekati da se otvore arhivi dok se to ne desi ni ja ni bilo ko drugi ne možemo da govorimo šta oni kriju. Ono što se sigurno može reći jeste da vatikanski arhivi posjeduju prepisku koja je vođena u to vrijeme između Stepinca i vrha Crkve u Vatikanu – rekao je on.
Sagovornik Novosti nije želio da spekuliše da li je riječ o spektakularnim otkrićima koja bi mogla da bace sasvim drugu sliku i na istorijske događaje iz tog vremena, ali je rekao da je “Vatikan sigurno znao sve što se događalo u NDH-a za vrijeme krvavog režima /ustaškog poglavnika Ante/ Pavelića”.
– Dokumentacija može da rasvijetli kako je Vatikan reagovao na vijesti iz Zagreba i Hrvatske o zločinima koji su tada počinjeni, a iz toga će biti i jasnija slika o ponašanju kardinala Stepinca – rekao je on.
Istoričar Milan Koljanin uvjeren je da bi uvid u arhive već odavno bio dostupan da je slika o Stepincu svijetla.
– Teško je reći da li bi otvaranje arhiva trajno ugrozilo proces beatifikacije Stepinca, ali bi uvid u dokumente dao kompletniju i uvjerljiviju sliku o tome šta je radio i šta nije za vrijeme NDH – rekao je Koljanin.
On je podsjetio da je sedamdesetih godina prošlog vijeka napravljen izbor dokumenata koji se odnose na Drugi svjetski rat, a da su se od 11 objavljenih tomova dva odnosila na bivšu Jugosalaviju.
– Tu nema depeša koje su iz Zagreba stizale u Vatikan, ali ima nekih odgovora koje je Vatikan slao Zagrebu, a načelne su prirode i iz njih se nije moglo mnogo toga saznati – pojasnio je Koljanin.
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić naveo je da je istaknuti kardinal Ežen Tiseran obavještavao Vatikan o ustaškim zločinima i o pokatoličavanju Srba koje su sprovodili franjevci u Hercegovini i sveštenici u Kninu.
– Biće veoma važno vidjeti i šta je Stepinac pisao papi i da li ga je detaljno obavještavao šta se događa u NDH. Arhivi, možda, kriju dokumente koji bi rasvijetlili njegovu ulogu u to vrijeme, pa bi dali odgovor da li je bio kritičan prema režimu Ante Pavelića – rekao je Klasić i dodao da bi se moglo doći i do odgovora na veliku engimu o ulozi Katoličke crkve u bjekstvu Pavelića u Rim, obučenog u sveštenika.
On kaže da arhivi, možda, kriju i odgovor da li je autentično Stepinčevo pismo sa njegovog suđenja u kojem je oštro osudio pokatoličavanje pravoslavnih vjernika.
(SRNA)