Dodik je naglasio da je spomenik simbol današnje borbe za slobodu, jedinstva i poruke svijetu da na ovim prostorima žive Srbi, narod koji je imao snage da napravi dvije države – Srbiju i Srpsku.
“Ako je Vinston Čerčil u svojoj knjizi ‘Nepoznati rat’ napisao da je Princip umro u zatvoru, a spomenik koji su njegovi sunarodnici podigli slavi njegov i njihov zločin i genocid, onda ne čudi i predlog rezolucije o Srebrenici, kojim bi od danas simbol zločina bila samo Srebrenica”, poručio je Nikolić.
On je rekao da neće dozvoliti vrijeđanje poklanih i maljem ubijenih Srba u Jasenovcu, Staroj Gradiški, Jadovnu, strijeljanih u Kraljevu i Kragujevcu, živih podavljenih u Novom Sadu.
“Gavrilo Princip u Srbiji nije imao spomenik, a ništa nije slučajno, čekalo se da o tome odlučuju ljudi koji žive po njegovim principima slobode, nezavisnosti, zajedništva, čekalo se da u Srbiji o Principu odlučuju oni koji ne bi rušili njegov spomenik da je, kojim slučajem, do sada bilo hrabrosti da bude podignut”, istakao je predsjednik Srbije.
Sudove i ocjene o Principu i njegovom spomeniku određivali su, kako je istakao, istorijski vrtlozi i dnevne potrebe.
Sve što se u proteklih sto godina gradilo i razgrađivalo, zidalo i rušilo, svaka promjena u državi i društvu, od Jugoslavije do Federacije BiH, politička previranja, međunacionalni odnosi, prelamali su se kroz odnos prema spomeniku Principu u Sarajevu, naglasio je Nikolić i dodao da je spomenik postavljan pa rušen, mijenjan…
Taj spomenik, dodao je Nikolić, nije služio kulturi sjećanja i utemeljenim vrijednosnim istorijskim sudovima.
“Najlakše je danas za sve okrivljavati Srbiju i Srbe. Zato u nazovi istorijskim tumačenjima čitamo da može da se stavi znak apsolutne povezanosti između sarajevskog atentata i Prvog svetskog rata, kao pokušaj amnestije agresora i okrivljavanja napadnutog, onog koji je svu svoju diplomatsku snagu usresredio da izbegne rat”, ukazao je Nikolić.
On je ocijenio da bi rata bilo, što se Austro-Ugarske i Njemačke tiče, i bez Vidovdana u Sarajevu 1914, i bez Principa.
Prema njegovim riječima, zbog toga se ne smiju izgubiti ni bitke koje se danas vode kroz knjige, rasprave preko medija, interneta, kako se ne bi izgubili i oreol pravednika i pobednika.
“Oreol pravednika i pobednika smo zaslužili i dobili za vreme i neposredno posle oba svetska rata”, rekao je Nikolić i podsjetio da Srbija tada, kao sada, kao i uvijek bila protiv rata.
“Princip je bio heroj, simbol oslobodilačkih ideja, tiranoubica, nosilac ideje oslobođenja od ropstva, koja je kružila Evropom”, podvukao je predsjednik Srbije.
Srbija, naveo je, ni danas ne brani Principa i njegove drugove, već oni brane Srbiju svojom odbranom na suđenju koje nije bilo završeno kada je uveliko rat trajao, svojim istrajavanjem na istini, idejama i motivima, čak i onda kada su tamnovali u neljudskim uslovima i umirali na mukama.
“Srbija svoj odnos prema ‘pobunjenim anđelima’, kako ih naziva nobelovac Ivo Andrić, iskazuje sada i ovde spomenikom Gavrilu Principu, na koji se čekalo godinu više od jednog veka”, zaključio je Nikolić.
Predsjednik Srpske Dodik poručio je da srpski narod ne želi da bude potlačen u novim savremenim uslovima tlačenja, već želi da gradi partnerstvo i mir sa svima.
Dodik je naveo da se “moraju odbaciti svi silni napadi” i u tom kontektu pomenuo Veliku Britaniju.
“Britanci su kroz istoriju uvijek bili na negativnoj strani naše istorije, zbog njih je neopravdano duže ostala Otomansko carstvo na našoj teritoriji, a poslali su i Pedija Ešdauna koji je pokušao od Srba da napravi Bosance. Ova rezolucija opet je stigla od Britanaca”, rekao je on.
Dodik je upitao zašto je teško reći da je Srebrenica mjesto kontinuiranog zločina od 1991. do 1995. godine, da je ubijen ogroman broj ljudi bez obzira na vjeroispovest i narodnost i upitao Britance zašto hoće da izdvoje samo jedan događaj.
“Šta je sa Zalažjem i mnogim drugim selima”, rekao je Dodik i pitao ko je pobio više od 3.500 Srba u tom periodu, kao i u čemu je razlika između pobijenih.
On je izrazio zahvalnost predsjedniku Nikoliću i premijeru Aleksandru Vučiću što brane te pozicije i protive se, kako je ukazao, sramnom britanskom prijedlogu rezolucije, ali i ponovio kritiku što se Srbima osporava svako pravo na referendum o statusu kao drugima.
Spomenik Gavrilu Principu, koji je postavljen na uglu Nemanjine i Sarajevske ulice u Beogradu, djelo je smederevskog vajara Zorana Kuzmanovića i izliven je u dva primjerka – jedna statua je u Istočnom Sarajevu, a sada, godinu dana kasnije, drugi odlivak, dar Republike Srpske, donijet je u Beograd na 101. godišnjicu atentata u Sarajevu.
Spomenik, koji je osveštao vladika Atanasije Rakita, je visok dva metra i težak 350 kilograma.
(RTRS)