On je rekao da tim imenima u centralnom dijelu spomenika svjedoči Bijeli anđeo, koga okružuju tri bronzane replike, tri svjedoka srpskog trajanja na ovim prostorima – Stara crkva na Baščaršiji, Saborna crkva koja je nastala u vrijeme borbe za vjerske slobode i Preobraženjska crkva.
“Ovaj `Beli anđeo` simbol je kojim šaljemo poruku da smo se mi Srbi opet uzdigli, jer je to anđeo čistote koji je, kao i svi naši sveci, okružen oreolom koji pokazuje ponovno uzdizanje Srba Sarajeva, Srba Republike Srpske, sve u čast svih onih koji su ginuli radi nas i stradavali radi nas”, rekao je Ćosić u obraćanju na ceremoniji otkrivanja i osveštanja “Belog anđela”.
On je najavio izgradnju i spomen-kapele poginulim borcima Istočnog Novog Sarajeva u okviru ovog jedinstvenog spomen-kompleksa.
“Trebamo se sjetiti, ako nećemo svojih riječi, riječi onih koji su učeni, koji su svjetski poznati. A ja ću reći šta je rekao Niče, da budućnost pripada samo onim narodima koji najduže i najdalje pamte. Hvala vam i neka je vječni pokoj srpskim dušama!”, poručio je Ćosić.
Vladika Hrizostom poručio je da treba da bude srećan i blagosloven ovaj istorijski trenutak posvećen srpskim žrtvama, koje su svoje živote dale za živote drugih, za dobro živih.
Prema njegovim riječima, spomenik “Beli anđeo” nije samo postavljen da se gleda u njega i da mu se ljudi dive zbog umjetničke vrijednosti, već da se od njega uči da je život izišao iz groba, da je Hristos vaskrsao i pobijedio smrt.
Mitropolit Hrizostom je istakao da ovaj spomenik kazuje da Srbi iz Sarajeva nisu umrli, nego su vaskrsli na Hristovom putu.
“Neka je slava Bogu za veliku radost i ideju da se ovaj ovdje spomenik ovako osmisli. Ja sam tu ideju rado blagoslovio”, poručio je mitropolit Hrizostom.
Direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da ovaj spomenik treba da bude jedan od ugaonih kamenova naše kulture pamćenja, posebno kada riječ o civilnim žrtvama.
“Mi, nažalost, nikada do sada nismo uspjeli da prebrojimo svoje žrtve iz ratova u 20. vijeku. I ovo je prvi pokušaj, bar na ovom mikroplanu, kada je riječ o Sarajevu, da se to uradi”, izjavio je Mastilović novinarima.
On je dodao da je to težak i mukotrpan proces.
“Najviše podataka za sada imamo o ovom posljednjem ratu, zahvaljujući radu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločin i traženja nestalih civila, s tim što ni taj spisak nije potpun”, naveo je Mastilović.
Prema njegovim riječima, što se tiče Drugog svjetskog rata, za sada je pouzdano prikupljeno blizu 5.000 imena, ali ni to sigurno nije konačan spisak i plan je da u narednom periodu Institut istorijskih nauka napravi dugotrajni projekat, gdje će spiskovi biti stavljeni na uvid javnosti i svako će moći da interveniše.
Mastilović je rekao da u Institutu imaju najviše problema sa podacima o žrtvama Prvog svjetskog rata.
“Zaboravna srpska kultura, istoriografija, nikad, ustvari, nije ni pokušala da istraži naše žrtve iz Prvog svjetskog rata, tako da mi imamo situaciju da samo iz pojedinih logora imamo kompletne spiskove, kada je u pitanju Sarajevski srez, onih koji su odvedeni u te logore, dok, recimo, iz nekih logora imamo oskudne podatke”, dodao je Mastilović.
Prema njegovim riječima, zajednički cilj treba da bude istorijska istina o stradanju srpskog naroda.
Predsjednik Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo Dragiša Tuševljak rekao je da ima dilemu da li večeras treba tugovati ili se radovati.
“Treba da tugujemo i da naše poginule prijatelje, poznanike, familiju nikad ne zaboravimo i zato je napravljen ovaj kompleks. Radovati se moramo jer ćemo se izgradnjom ovog velelepnog i divnog spomenika uvijek sjećati srpskih žrtava”, pojasnio je Tuševljak.
On je u ime svih boraca i stanovnika Istočnog Sarajeva zahvalio gradonačelniku Ćosiću za izvanredno plemenitu inicijativu za izgradnju spomenika “Beli anđeo” u Istočnom Novom Sarajevu.
Inicijativu za izgradnju Memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim srpskim civilima Sarajeva i Sarajevsko-romanijske regije u 20. vijeku pokrenuo je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
Memorijalni kompleks čini jedinstven prostor u čijem središtu se nalazi skulptura Belog anđela uzdignuta na plato koji podsjeća na kameno gumno kao simbol zborišta, okupljanja i zajedništva.
Dodatne akcente kompleksa čine tri manja kružna platoa sa bronzanim reljefima na kojima su predstavljene tri pravoslavne svetinje – Stara crkva na Baščaršiji, Saborni hram Rođenja Presvete Bogorodice i Crkva Svetog Preobraženja u Pofalićima, kao i informacioni digitalni paneli sa podacima o stradalim srpskim civilima.
Istraživanje i evidentiranje civilnih žrtava zločina povjereno je stručnom timu koji predvodi direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović.
Stručni tim je do sada prikupio podatke o oko 10.000 stradalih srpskih civila u Sarajevu i Sarajevsko-romanijskoj regiji u tri rata tokom 20. vijeka, ali taj broj nije konačan, s obzirom na to da je riječ o dugotrajnom procesu koji će biti nastavljen i u narednim godinama.
Program povodom otkrivanja i osveštanja spomenika svojim nastupom obogatio je “a kapela” sastav koji se bavi očuvanjem srpske tradicionalne muzike, guslar Dušan Pejić i pjesnik Ognjen Kandić.
Ceremoniji otkrivanja i osveštanja spomenika “Beli anđeo” prisustvovali su brojni predstavnici političkog, javnog, kulturnog života Republike Srpske, diplomatskog kora u BiH, Srpske pravoslavne crkve, organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i građana Istočnog Sarajeva.
(SRNA)