Bosna i Hercegovina pozdravlja nastavak politike „Otvorenih vrata“ za proširenje NATO, te potvrđene NATO perspektive zemalja regiona. BiH smatra da će proširenja ojačati sam Savez i povećati stabilnost i bezbjednost Evrope i svijeta.
To je navedeno u Godišnjem nacionalnom programu BiH 2018-2019, poznatijem kao program za NATO, oko koga se već mjesecima lome koplja u BiH.
Ovaj prijedlog, ili draft verziju, sačinila je Komisija za NATO integracione procese, i to bez saglasnosti članova iz RS, te ga dostavila Savjetu ministara BiH. Međutim, srpski ministri su već 7 puta skidali taj dokument s dnevnog reda, jer smatraju da ovim treba da se bavi nova vlast BiH. Osim toga, obavezuje ih i Rezolucija Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti.
U Savjetu ministara BiH odbili su da nam pošalju prijedlog Godišnjeg plana prije nego što on bude usvojen, ali je sporni dokument Srpskainfo dobila iz drugih izvora.
Iz njega se vidi indirektno zagovaranje članstva BiH u NATO, i to pozivanjem na druge dokumente. Citira se Strategija spoljne politike BiH u kojoj su evroatlantske integracije, uz integraciju u EU i razvijanje dobrosusjedskih odnosa i unapređenje regionalne saradnje, naznačene kao prioritet BiH.
Foto: Savjet ministara BiH
Savjet ministara BiH
Takođe se citiraju odredbe Zakona o odbrani BiH iz 2005. gdje je navedeno da će „sva zakonodavna tijela i izvršni organi vlasti BiH u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo u NATO“. Ovaj član zakona Srpska osporava i najavila je da će u parlamentarnoj proceduri tražiti njegovo brisanje.
Obiman dokument s više od 100 stranica teksta podijeljen je u pet poglavlja – politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, bezbjednosna i pravna pitanja. Govori se o ljudskim pravima, manjinama, ekonomskim očekivanjima, borbi protiv kriminala, korupcije, terorizma, o vojnim operacijama NATO i EU u kojima učestvuje BiH. Godišnji nacionalni program sadrži mnogo statistike i hronologoje dosadašnjeg puta BiH ka EU i NATO.
Floskule
– Opredjeljenje BiH je pristup i ulazak u evroatlanske integracije. U tom smislu, BiH će posebnu pažnju dati nastavku procesa implementiranja NATO standarda, kao i nastavku reforme bezbjednosnog sektora, posebno reforme policije. Realizacija reforme i unapređenje policijskog sistema, te unapređenje pravosudnog sistema i strukture ostaju prioritet BiH i usmjereni su ka jačanju vladavine prava i unutrašnje bezbjednosti – navodi se u programu.
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
U njemu piše da Ustav BiH ne ograničava pristupanje BiH NATO-u, niti sprečava slanje pripadnika OS BiH u odgovarajuće vojne operacije. Dalje se dodaje da „Zajednička komisija za kontrolu nad radom OBA BiH u kontinuitetu vrši kontrolu nad radom OBA“, što naprosto nije tačno jer je poznato da ova parlamentarna komisija, zbog problema oko smjene pojedinih članova, ne funkcioniše godinama.
Kada je riječ o vojnoj imovini, prema Odluci Predsjedništva BiH, koja će stupiti na snagu danom aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO, broj perspektivnih vojnih lokacija (potrebnih vojsci) sa 63 biće smanjen na 57. Tamo piše i da Oružane snage raspolažu s 18.000 tona raznih minsko-eksplozivnih sredstava, od čega je višak oko 10.500 tona, kao i sa 40.000 komada raznog naoružanja. Svi viškovi naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava rešavaju se prodajom, donacijom i uništavanjem.
Deminiranje
Kao jedan od krupnih izazova sa kojim se sreće BiH označeno je prisustvo velike količine malog i lakog naoružanja u posjedu civila, kako legalnog tako i ilegalnog.
S druge strane, deminiranje u BiH se provodi još od 1996. ali je BiH i dalje minama najzagađenija zemlja u Evropi. Trenutna veličina sumnjive opasne površine iznosi 1.091 kilometar kvadratni ili 2,2 odsto ukupne površine, gdje je još zaostalo oko 80.000 mina. Opasnost od mina i dalje prijeti 545.000 stanovnika ili 15 procenata od ukupnog broja stanovnika.
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
U prijedlogu Godišnjeg nacionalnog programa piše da je stanje ljudskih prava u BiH poboljšano u odnosu na prethodni period, a da je do kraja godine u planu usvajanje zakona o pravima žrtava torture i zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina.
Usvajanje ovog plana u Savjetu ministara BiH uslov je za početak primjene Akcionog plana za članstvo MAP, koji se smatra još jednim korakom ka mogućem članstvu u Alijansi.
Bez problema samo s Crnogorcima
U odnosima sa komšijama, Crna Gora se apostrofira kao zemlja s kojom BiH ima izuzetno dobre, prijateljske odnose bez otvorenih bilateralnih pitanja.
Prioritetna pitanja koja treba rješavati s Hrvatskom su međudržavna granica i izgradnja Pelješkog mosta.
Odnosi sa Srbijom nazivaju se dobrosusjedskim i stabilnim, a otvorena pitanja su: granica, imovinsko-pravna pitanja, pitanja iz oblasti rada, postupanja i saradnje pravosudnih organa.
U planu 5.000 rezervista
Na dan 21. juna 2018. OS BiH su bile popunjene sa 8.558 vojnih pozicija (1.832 oficira, 2.991 podoficira i 3.735 vojnika) i 627 civilna lica, a Ministarstvo odbrane ima 248 civila i 50 vojnih lica.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Prema sadašnjim planovima, OS bi trebalo da imaju i 5.000 pripadnika aktivnih rezervnih snaga, ali taj koncept još nije razvijen.
Budžet MO BiH za 2018, računajući i prenesena sredstva za odobrene projekte, iznosio je 307,23 miliona KM, ili samo oko 0,94 odsto procijenjenog BDP za 2018, a poznato je da NATO standardi zahtijevaju od dva do tri procenta.
Na troškove personala u OS BiH ide čak 77,5 odsto budžeta, a izdvajanja za glavnu opremu čine samo 7,4 odsto.
SRPSKAINFO