Prošlog mjeseca, tim naučnika posjetio je mistični “dječiji vrtić” na morskom dnu u blizini obale Kosta Rike, gdje su s divljenjem posmatrali novu generaciju dubokomorskih hobotnica kako nježno izlaze iz podrhtavajućeg skupa ovalnih, poluprozirnih jaja.
Sada su istraživači potvrdili da ovi stanovnici dubokog mora pripadaju potpunoj novoj, još nenazvanoj vrsti, koju su nazvali “Dorado hobotnica”. Osim toga, objavili su da su otkrili još tri nove vrste dubokomorskih hobotnica.
“Pronalazak četiri nove vrste hobotnica na samo dvije ekspedicije uzbudljiv je trenutak koji otkriva bogatstvo biodiverziteta dubokog mora i nagovještava koliko još toga čeka da bude otkriveno”, izjavio je Džim Beri, dubokomorski ekolog u Monterej Bej Akvarijumu (MBA), koji nije bio uključen u ekspedicije.
Posjeta vrtiću u decembru prošle godine bio je drugi dio ekspedicije Okeanskog instituta Šmit koja se odvijala šest mjeseci ranije. Tada su istraživači takođe svjedočili izlasku mladih dubokomorskih hobotnica iz jaja koja su njihove majke čuvali blizu hidrotermalnih izvora na istoj podvodnoj stijeni, nazvanoj Dorado Outkrop (stoga i nadimak nove vrste). Blizina hobotnica izvorima sugeriše da su ovi stvorenja možda evoluirala kako bi koristila toplotu iz curenja hidrotermalne tekućine kako bi ubrzala inkubacioni proces – što je poznato da je dugotrajno za mnoge dubokomorske životinje, ostavljajući njihovo potomstvo ranjivim na plijen tokom proširenih perioda.
Tim je prikupio uzorke hobotnica blizu izvora i drugih udaljenijih te ih odnio u Zoološki muzej Univerziteta u Kosta Riku. Fiorela Vaskez, istraživačka asistentkinja u Zoološkom muzeju, i Dženet Voigt, viša kustoskinja nekihbeskičmenjaka u Prirodnjačkom muzeju u Čikagu, tada su se uputile u klasifikaciju stvorenja. Dorado hobotnica izuzetno je slična biser hobotnici (Muusoctopus robustus), koju je zaseban tim istraživača prethodno pronašao kako čuva jaja blizu hidrotermalnih izvora uz centralnu obalu Kalifornije.
Kako bi Dorado hobotnicu razlikovali kao zasebnu vrstu u nedavnom istraživanju, naučnici su pažljivo posmatrali i opisivali različite hobotnice, mjereći njihove pipke i brojeći njihove usisivače. “Dvije vrste dijele neobičnu morfologiju, imajući manje oči, snažno tijelo i prilično kratke pipke”, objašnjava Voigt. “Detalji su ono što ih razdvaja.”
Od tri dodatne vrste koje je tim identifikovao dalje od hidrotermalnih izvora, dvije su takođe članovi roda Muusoctopus. Imaju dvostruke redove usisivača na pipcima i nemaju vreću za tintu – druge karakteristike koje su karakteristične za rod.
“Ali izgledaju zaista različito”, kaže Voigt o tim dvjema vrstama. Za obje je najuočljivija razlika od Dorado hobotnice velike oči. Jedna od vrsta je crvenkasta, s dugim pipcima, dok druga ima svjetliji ton na vrhu i tamniji s donje strane. Četvrta vrsta je čudnovata. “Bila je potpuno drugačija od svega što sam vidjela; nisam znala gdje je svrstati”, kaže Voigt. Ali, ona i Vaskezova primijetile su pojedinačne redove usisivača na svakom pipku životinje i čudne izbočine na njenoj koži, što bi, kako kažu, moglo smjestiti tu vrstu u rod Graneledone. Voigt napominje, međutim, da “njene izbočine nisu baš onakve kakve sam očekivala vidjeti, i stvarno je blijede boje, pa je malo enigma.”
Ove tri druge novootkrivene vrste takođe još uvijek nemaju službena imena. Istraživači su prikupili dodatne uzorke koje još uvijek pažljivo proučavaju kako bi odredili najbolje klasifikacije. Nakon toga moraće pomno opisati i ilustrovati svaku vrstu, podvrgnuti te informacije recenziji stručnjaka, a zatim, ako budu prihvaćene, imena vrsta će ući u naučnu literaturu.
“Imamo puno toga za istražiti u dubokom okeanu, a dio te istraživačke avanture je otkrivanje novih vrsta”, kaže Vaskezova. “Svaki korak koji preduzimamo kako bismo saznali malo više o onome što je na dnu našeg okeana pomoći će nam u njegovu očuvanju.” Ekspedicija je takođe identifikovala rijedak vrtić dubokomorskih raža – koji naučnici nazivaju Skate Park – i tri nova hidrotermalna izvora. Horhe Kortes-Nunez, suvoditelj ekspedicije i profesor emeritus biologije na Univerzitetu u Kosta Riki, kaže da “imamo uzorke i podatke za mnogo godina unaprijed, motivaciju za nastavak istraživanja, te snažne informacije i slike koje opravdavaju zaštitu i očuvanje dubokog mora, ne samo Kosta Rike, već cijelog okeana, prenosi “Klik”.
Nezavisne novine
Foto: Youtube/ Screenshout