List navodi da je to pokazao izvještaj o radu Ministarstva odbrane BiH za prvi kvartal ove godine u kome je precizirano da je riječ o zahtjevima, upravnim postupcima i upravnim sporovima, ali nije navedeno o kojim lokacijama je riječ.
Istaknuto je da je na osnovu zahtjeva, koje je Ministarstvo odbrane BiH slalo Pravobranilaštvu BiH, do kraja marta ove godine na BiH registrovano 26 vojnih lokacija u FBiH.
Ministarstvo odbrane BiH tokom 2015. i 2016. godine uputilo je 39 zahtjeva Pravobranilaštvu BiH da vojna imovina bude uknjižena kao imovina BiH, navedeno je u ovom izvještaju.
Napominje se da je za jednu lokaciju na prostoru Republike Srpske – Veliki Žep u Han Pijesku donesena pravosnažna presuda Suda BiH za njeno uknjiženje na BiH, da je u toku pravni postupak i da je Ministarstvo formiralo posebnu komisiju, koja prati knjiženje vojne imovine.
U Ministarstvu odbrane BiH ističu da je proces upućivanja zahtjeva prema Pravobranilaštvu BiH za uknjiženje vojne imovine, koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske počeo uz pomoć pravnih stručnjaka iz NATO štaba u Sarajevu 2014. godine.
Član Zajedničke komisije Parlamenta BiH za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić kaže da za rješavanje ovog problema, što je i uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO, nije dovoljno da Pravobranilaštvo BiH vrši stalni pritisak na institucije Srpske i to bez ikakvog pravnog osnova.
– Očekivati da se knjiženje vojne imovine na teritoriji Srpske vrši na osnovu odluke Predsjedništva BiH je nerazumno, jer je riječ o političkoj odluci koja je sa stanovišta Republike Srpske potpuno neprihvatljiva kao osnov za knjiženje – rekla je Majkićeva.
Ona je istakla da nema knjiženja vojne imovine, koja je vlasništvo Republike Srpske sve dok ne budu usvojeni neophodni kriterijumi.
Izvor: SRNA