Osobe s invaliditetom, zajedno sa starijim osobama, spadaju u grupu koja je najugroženija zbog pandemije virusa korona, a najveću, ponekad čak i jedinu podršku, imaju od svojih porodica, od kojih nerijetko i zavise u kriznim periodima.
Mišljenja su ovo udruženja za osobe s invaliditetom, u kojima smatraju da je situacija najteža u manjim sredinama, gdje ne postoje sistemi podrške, te da ove zajednice treba da slijede dobar primjer Banjaluke.
Tanja Mandić Ðokić, sociolog i aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, rekla je da osobe s invaliditetom često imaju i druga hronična oboljenja, a i ako nemaju, zbog stila života i nemogućnosti kretanja, spadaju u grupu koja je ugrožena pandemijom kovida-19.
Dodala je da osobe sa invaliditetom u Banjaluci, zbog preduzetih mjera i akcije “Niste sami”, osjećaju da se probudila svijest i da se o njima vodi posebna briga.
“Akcija koja je pokrenuta u Banjaluci za besplatnu dostavu namirnica i lijekova zaista je dobra. U karantinu smještenom u Studentskom domu u Banjaluci planiran je apartmanski smještaj za osobe sa invaliditetom, što nam govori da je sistem na neki način vodio računa o nama i odgovorio na naše potrebe”, objasnila je Mandić Đokićeva.
Dodala je da se ipak osobe s invaliditetom u vrijeme krize najviše oslanjaju na članove njihovih porodica.
“Ako se neko od članova naših porodica zarazi virusom korona, mi nemamo luksuz da se od njih odvojimo”, rekla je Mandić Đokićeva.
Prema njenim riječima, još funkcioniše servis personalne asistencije.
“Ti ljudi dolaze na posao da bi nama pomogli, tu jeste rizik i za njih i za nas veći, ali svi se trudimo da se pridržavamo propisanih mjera”, zaključila je Mandić Đokićeva.
Radovan Ristić, predsjednik Udruženja distrofičara regije Banjaluka, rekao je da je mišljenja da u kriznim štabovima u manjim sredinama treba da budu i osobe s invaliditetom, koje će na pravi način predočiti šta je sve potrebno ovim građanima.
Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih RS, kazao je da je možda srećna okolnost što su lica s invaliditetom i inače izolovana i segregirana te da im zbog toga samoizolacija u vrijeme virusa korona ne pada teško.
“Izolacija je otežala rad naših udruženja, ali smo se snašli koristeći elektronske medije. Nedavno smo prvi put održali sjednicu Skupštine Saveza slijepih RS elektronskim putem”, objasnio je Suzić.
Istakao je da, iako je u manjim sredinama prisutan i manji broj lica s invaliditetom, ona su primorana da se za pomoć oslanjaju na prijatelje, rođake i porodice.
“Bilo bi dobro da se lokalne zajednice ugledaju na primjer opštine Banjaluka”, zaključio je Suzić.
(Nezavisne novine)