Nakon Adila Osmanovića, ministra civilnih poslova BiH, Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture, pisao je i Josip Grubeša, ministar pravde BiH, koji, za razliku od Osmanovića, tvrdi da nema nikakvih pravnih prepreka za izgradnju pelješkog mosta.
Podsjećanja radi, svojim pismom Osmanović je od Butkovića tražio da Hrvatska obustavi sve radove na tom projektu, jer ne postoje pravne pretpostavke za njegovu realizaciju, istovremeno prijeteći da će BiH progalisti suverenitet na dijelu Jadranskog mora. Nakon ovog uslijedio je odgovor Hrvatske, odnosno Andreja Plenkovića, hrvatskog premijera, koji je rekao da će normalno nastaviti s gradnjom mosta i povezivanja teritorije te države, a nedugo nakon toga uslijedilo je i pismo Grubeše, u kojem ukazuje na niz pravno neutemeljenih tvrdnji i neistina u Osmanovićevom pismu. Grubeša upozorava i na štetne posljedice koje mogu nastupiti između BiH i Hrvatske s obzirom na sadržaj i kontekst pisma koje je prethodno uputio njegov kolega, a za kojeg kaže i to da ne može predstavljati BiH u međunarodnim odnosima.
“Imajući u vidu da je Hrvatska ispoštovala zahtjeve BiH i most podigla na 55 metara, s razmakom između stubova mosta od 200 metara na sredini, što zadovoljava uslove za uplovljavanje najvećih brodova u Neumski zaliv kao i dosad, smatramo da pismo Osmanovića ne doprinosi daljem razvoju dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, već im šteti”, pojašnjava se u pismu.
Grubeša je naveo da BiH prema drugim zemljama mora nastupati kroz Ustavom BiH određene procedure te da istupi bez pravnih argumenta i institucionalnog digniteta i legaliteta nanose nesagledivu štetu i dodatno kvare međunarodni ugled BiH.
“Kako ne postoje pravne smetnje za realizaciju ovog značajnog projekta, iskreno se nadamo da će on biti realizovan na zadovoljstvo obje zemlje, a cijeneći njegov širi značaj i same EU”, navodi se u pismu koje je upućeno i u Ministarstvo spoljnih poslova BiH, OHR-u i Delegaciji EU u BiH.
O pelješkom mostu govorio je i Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, i očekivano podržao Osmanovića, svog stranačkog kolegu iz SDA.
“Biće neophodno da se, osim pitanja pelješkog mosta, bez bilo kakvog daljeg odlaganja finalizuje proces razgraničenja između BiH i Hrvatske, posebno razgraničenja na moru, što podrazumijeva utvrđivanje međunarodnog plovnog puta i izlaza BiH na otovoreno more, na kojem će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije”, rekao je Zvizdić.
Čović: Štititi interese BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je u petak da je gradnja pelješkog mosta aktuelna već mjesec dana na različite načine, te da je bila jedna od tema sastanka članova Predsjedništva BiH s predsjedavajućim Savjeta ministara BiH i njegovim zamjenicima.
“Pokušavamo tražiti rješenja da izbjegnemo te probleme i u četvrtak je tema upravo bila pismo ministra Adila Osmanovića. Tada smo kazali ako se to pismo ne povuče, doći će novo. Budući da Osmanovićevo pismo nije povučeno, ministar Josip Grubeša uputio je novo”, rekao je Čović i izrazio nadu da će to stati i da će se na pravi način početi štititi interesi BiH.
“Nijedan razlog nema da se mi raspravljamo o pelješkom mostu. Pelješki most će se graditi i gradi ga Hrvatska suvereno na svom terenu. Interes je i BiH da se to gradi, a interes je BiH i da se problemi koji su otvoreni s Hrvatskom riješe”, rekao je Čović i dodao da ta pitanja treba riješiti kao i pitanja imovine koja je u Hrvatskoj, a pripada BiH.
Uroš Vukić/Nezavisne novine