OSA – od američkog do sukoba interesa

November 23, 2015, 5:00 pm

Do tada su u BiH postojale odvojene, često suparničke entitetske obavještajne agencije, koje su bile pod direktnim političkim uticajima stranaka na vlasti.

Cilj uspostavljanja OSA bio je stvoriti profesionalnu i depolitizovanu službu, a cijeli taj projekt dirketno je nadzirala američka vlada, piše Hina.

Direktor CIA Džon Brenan posebnim je pismom u aprilu ove godine tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića podsjetio kako su SAD trajno zainteresovane za to, te kako je Vašingtonu izuzetno važno da vidi ko će na čelu OSA zamijeniti Almira Džuvu, koji je tu agenciju vodio od njenog osnivanja.

Džuvo je rijetko istupao u javnosti od kojih je najviše pažnje izazvao onaj u kojemu je još 2010. kazao kako u BiH postoji više od 3.000 osoba sklonih islamskom radikalizmu koje su potencijalna bezbjednosna prijetnja.

“Da znate što ja znam niko od vas ne bi mirno spavao”, kazao je Džuvo izvijestivši tada parlamentarce o bezbjednosnom stanju u zemlji.

Džuvu je prošle sedmice Predsjedništvo BiH imenovalo za novog ambasadora pri NATO-u i sada čeka saglasnost Brisela, a odlukom Savjeta ministara na mjestu direktora OSA zamijenio ga je dugogodišnji voditelj OSA-inog odjeljenja za tajni nadzor i dokumentovanje Osman Mehmedagić, za čijeg je zamjenika istovremeno postavljen dosadašnji šef područnog ureda u Banjaluci Trifko Buha.

Ova imenovanja su direktan rezultat političko-nacionalnih kadrovskih kombinatorika, pa je Mehmedagić kandidovan u ime SDA, dok je Buha napredovao kao kadar kojeg protežira SDS.

Mehmedagićevo imenovanje odmah je potaklo prigovore i to uglavnom iz Banjaluke, odakle su insistirali na činjenici da je on tokom rata bio tjelesni čuvar, a potom i šef osiguranja predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, koji je, tvrdi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, “kontrolisao sve obavještajne i bezbjednosne strukture”, sugerišući kako je on zapravo sudjelovao u projektu dovođenja islamskih dobrovoljaca u BiH tokom rata u toj zemlji te se stoga protiv tog nasljeđa sada neće ni boriti.

Dodik je pri tome ignorisao činjenicu kako uticajno parlamentarno povjerenstvo za nadzor nad OSA- nadzire upravo njegov čovjek, bliski stranački suradnik Nikola Špirić, nekadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH i ministar finansija.

Špirić je u ovom povjerenstvu takođe podržao izbor Mehmedagića, no ni kod Špirićevog imenovanja stvari nisu tekle glatko jer se tome protivio SDS zbog činjenice da je Špirićev sin zaposlen u OSA pa se isticalo da takvo imenovanje predstavlja direktan sukob interesa.

Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić potvrdio je kako je saglasan s tim da je došlo vrijeme ispitati ko i kako dolazi da radi u agencije poput OSA i dolaze li tamo ljudi “samo zato što su nečiji sinovi ili rođaci”, objavila je Hina.

Mrtva stranica obavještajne agencije

Inače, na internet stranicama bezbjednosno-obavještajne agencije još stoji pozdravni govor star deset godina!

U dijelu stranice “Informacije i saopštenja” stoji dokument “Godišnje smjernice za rad sigurnosnih službi Republike Hrvatske” iz 2003. godine.

 

Agencije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *