Međutim, prosta, zvanična računica, pokazuje da je višak više od polovine municije, mada nadležni tvrde da su MO i OS BiH u konstantnom procesu rješavanja viškova MiMES-a.
Naime, kako pojašnjavaju iz MO, od 2006. godine je OS BiH u nadležnost dodijeljena obaveza skladištenja, čuvanja i održavanja kompletnih količina naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, a trenutno raspolažu s oko 13.500 tona MiMES-a.
“Te količine uskladištene su na 12 lokacija za skladištenje municije i na dvije lokacije za demilitarizaciju. Od toga je 6.100 tona municije višak, te je obuhvaćeno daljim projektima rješavanja uz pomoć međunarodnih organizacija i institucija u BiH kroz različite projekte”, rekli su za “Nezavisne” iz MO BiH.
Kako dodaju, odlukom Predsjedništva BiH usvojena su tri načela rješavanja viškova MiMES-a: donacijom, prodajom i uništavanjem.
“Kada se radi o uništavanju, odnosno demilitarizaciji MiMES-a, ono se sprovodi na tri načina, poštujući visoke međunarodne standarde, odnosno delaboracijom u vojnim i civilnim kapacitetima, spaljivanjem u vojnim i civilnim kapacitetima te otvorenom detonacijom na vojnim poligonima”, navode iz MO BiH.
Dušanka Majkić, dugogodišnji član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, podsjeća da je problem viška municije u OS BiH prisutan godinama.
“To je važna stvar, samo ukoliko se radi o nestabilnoj municiji, jer bi moglo doći do požara ili eksplozija u skladištima gdje se čuva. BiH nije završila taj posao, niti je završila posao u vezi s uređenjem skladišta”, podsjeća Majkićeva u izjavi za “Nezavisne”.
Prema njenim riječima, problem se ogleda i u samom uništavanju municije, a koje se izvodi i na vojnom poligonu u Glamoču. “To se radi otvorenom detonacijom, čime se šteti prirodi, odnosno zagađuje se okolina”, navela je Majkićeva.
U ANP-u je navedeno da je MO BiH intenzivirao aktivnosti na demilitarizaciji viškova MiMES-a, prije svega kroz operacije koje se realizuju vlastitim tehnološkim kapacitetima, kao i u regionalnim kapacitetima za demilitarizaciju.
Ističe se da će rješavanje neperspektivnih lokacija i viškova naoružanja i vojne opreme doprinijeti poboljšanju vojnog budžeta, jer će sredstva koja se izdvajaju za ove namjene, biti preusmjerena za funkcionisanje i opremanje OS BiH.
Inače, sudeći po informacijama iz ANP-a, raspoloživa sredstva u budžetu odbrane za 2018. godinu, koja obuhvataju i prenesena sredstva za odobrene projekte u proteklom periodu, iznose 307 miliona maraka, što je oko 0,94 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2018. godinu. Na opremu se, od toga, ulaže veoma malo.
“S obzirom na to da nivo finansiranja ima blagu tendenciju opadanja, i dalje je struktura troškova nezadovoljavajuća s visokim udjelom personalnih troškova, tako da u 2018. godini operativni troškovi čine oko 91,6 odsto, od čega su personalni troškovi oko 77,5 odsto, dok izdvajanja za glavnu opremu čine oko 7,4 odsto raspoloživih sredstava”, navodi se u ANP-u.
Glas Srpske