Proizvodnja organskih proizvoda u Republici Srpskoj, koja se u 2018. odvijala na oko 300 hektara obradive zemlje, uduplana je za godinu dana, te je u 2019. godini iznosila oko 600 hektara.
Organska proizvodnja inače ne uključuje vještačke dodatke kao što su pesticidi i hemijska đubriva, te ne sadrži genetski modifikovane organizme i nije tretirana zračenjem, industrijskim rastvaračima ili hemijskim prehrambenim aditivima.
Prema podacima stručnjaka, sve su veći i prihodi koje ovaj vid proizvodnje donosi.
“Proizvodnja organskih proizvoda prošlih godina je po hektaru donosila oko 400 KM, a sada donosi 600 KM, s tim što će se nastojati da iduće godine taj iznos bude još veći”, rekao je Šepa.
U planu je, kako dodaje, da se do kraja ove godine formira grupacija organskih proizvođača u Udruženju poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori RS.
“Nedavno su promovisani znak ogranske proizvodnje za RS i sertifikacijska kuća koja će vršiti kontrolu i izdavati sertifikate proizvođačima za određene proizvode”, istakao je Šepa.
Prema njegovim riječima, sve više proizvođača traži dozvolu za organsku proizvodnju.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ima oko 100 proizvođača koji su u procesu sertifikacije za ovu proizvodnju. Licenca se dobija od strane sertifikacijske kuće, gdje se podnosi zahtjev u skladu sa Zakonom o organskoj proizvodnji RS. Nakon dobijanja sertifikata proizvođač stavlja etiketu kojom se potvrđuje da je taj proizvod organski”, pojasnio je Šepa.
Perspektiva i značaj organske proizvodnje za Srpsku, kako Šepa kaže, jeste da se u narednom periodu obezbijedi da se ona što bolje razvija i da se povećava.
“Ministarstvo podržava proizvođače, daje im podsticaj od 600 KM po hektaru te sufinansira sertifikat sa 50 odsto, što doprinosi povećanju broja proizvođača u ovoj sferi, ali i površina na kojima se odvija organska proizvodnja”, rekao je Šepa.
Ipak, povrtari smatraju da je proizvodnja organskog povrća u RS još na veoma niskom nivou.
“Što se tiče proizvodnje organskog povrća u RS, ona je na veoma niskom nivou, jer se kod nas taj trend ne prepoznaje i ne vrednuje adekvatno. Da bi se podigla na viši nivo, potrebno je da se takvi proizvodi mnogo više cijene”, rekao je za “Nezavisne” Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS.
Ono što određuje cijenu svih, pa i organskih proizvoda, kako Mastalo kaže, jeste odnos ponude i potražnje.
“Kada je ponuda velika, a potražnja mala, onda su cijene niske, a kad nešto nedostaje, cijena je visoka. Kod nas je još prisutan trend da se ne gleda da li je, na primjer, paprika zdrava, već koliko se sjaji, iako je organska mnogo zdravija i bolja”, dodao je Mastalo.
(Nezavisne – Foto: Ilustracija)