Ali nigdje ne piše kakvog jelam, piše Blic.
Međutim, hrana koju konzumiramo tokom liječenja može da izmjeni dejstvo preparata ili čak da ga sasvim poništi.
Veoma često supstance iz lijekova, u kombinaciji sa komponentama hrane, obrazuju jedinjenja koja se ili slabo apsorbuju ili onemogućavaju lijeku da djeluje na organizam.
Na primjer, ako pijete antibiotik iz grupe tetraciklina, trebalo bi da izbacite iz ishrane mlijeko i mlječne proizvode zato što joni kalcijuma iz tih namirnica formiraju sa tetraciklinima jedinjenja koja snižavaju njihovo dejstvo.
Isto tako, smanjuje se djelovanje preparata gvožđa ako u isto vrijeme jedete orašaste plodove, mlječne i pšenične proizvode, ili pijete čaj i kafu.
Sulfonamidi („baktrim“), glikozidi (pojačavaju kontrakcije srčanog mišića) i sredstva protiv stvaranja tromba hemijski su veoma srodni sa bjelančevinama.
Stoga u vrijeme uzimanja tih preparata treba ograničiti količinu bjelančevina na trpezi (manje crvenog mesa, piletine, ribe, masnog sira, mahunarki).
Te namirnice ne treba potpuno izbaciti već samo smanjiti i pri tom strogo poštovati vrijeme uzimanja ljekova.
KAKO SE MIJENJA LIJEK
Pod uticajem hrane menja se apsorpcija lijekova.
Tako, recimo, masti smanjuju lučenje želudačnog soka i slabe peristaltiku (pokrete) želuca, što usporava varenje hrane, a to znači da će se i lijekovi uzeti poslije takvog obroka sporije apsorbovati.
Ali te iste masti su neophodne za apsorbovanje preparata rastvorljivih u mastima (vitamina A, E, K, antikoagulanata, „dijazepama“ i sl.).
Šećer i slatkiši usporavaju pražnjenje želuca, a to dovodi do zadrške pri apsorpciji sulfadimetoksina i sličnih preparata, kao i mnogih drugih lekova.
Za vrijeme jela kiselost želudačnog soka je veoma velika, što bitno utiče na stabilnost lijekova i njihovu apsorpciju u krvotok.
U kiseloj sredini djelimično se snižava dejstvo antibiotika.
VODA BOLJA OD SOKOVA
Na kiselost želudačnih sokova utiče i ono što pijete, a naročito napici s kojima uzimate lijekove.
To su, prije svega, sokovi od bobičavog voća (jagode, maline, kupine, borovnice), kafa, čaj i mlijeko.
Kiseli sokovi od voća i povrća mogu da ponište farmakološki efekat nekih antibiotika („eritromicina“, „ampicilina“) i usporavaju apsorpciju paracetamola, „ibuprofena“ i sličnih preparata.
S mlijekom ne treba piti tablete obložene filmom koji ih štiti od dejstva kiseline (pankreatin, bisakodil) jer će se taj omotač rastvoriti ne stigavši do mjesta predviđenog za njegovu apsorpciju.
Mnogi napici sadrže tanine, koji mogu da pojačaju dejstvo lijeka i dovedu do predoziranja.
Posebno je opasan grejpfrut, koji može da pojača ili promijeni delovanje mnogih preparata.
U mlijeku se nalazi kalcijum-kazeinat, koji onemogućava apsorpciju tetraciklina i linkomicina.
S mlijekom se piju samo lijekovi koji nadražuju sluzokožu želuca, ne vezuju se za bjelančevine i kalcijum iz mlijeka.
Praktično sve lijekove treba piti s pola čaše obične vode i to najbolje u stojećem položaju.
Dakle, odgovarajuća ishrana za vrijeme liječenja određenim preparatima može biti dopunski terapeutski faktor, a nemaran odnos prema ishrani može da poništi cjelokupno liječenje i nanese štetu organizmu.