Direkcija za evropske integracije svake godine na reprezentativnom uzorku provodi istraživanje javnog mnjenja o podršci integrisanju BiH u EU. U posljednjih pet istraživanja postotak podrške nema linearni trend, već oscilira između 76 i 88 posto, zavisno od godine.
Riječ je o najvišoj podršci procesu u regionu s obzirom na fazu integracije u kojoj se BiH nalazi. Ovaj nivo podrške ohrabruje, ali i obavezuje sve aktere u procesu, posebno imajući u vidu da je u gotovo svim državama iz prethodnih proširenja EU, odmakom ovog procesa dolazilo do pada podrške javnosti, što je očekivano s obzirom na njegovu kompleksnost i dugotrajnost, rečeno je u Direkciji za evropske integracije.
Na pitanje koliko su građani BiH uopšte upoznati s pravima ili “povlasticama” koje će dobiti kada BiH uđe u EU (veća zaštita potrošača, slobodnije kretanje, mogućnosti zapošljavanja…), iz Direkcije ističu kako se trendovi informisanosti građana razlikuju od istraživanja do istraživanja.
No tradicionalno, na pitanje da iskažu najvažniju prednost članstva u EU velika većina građana odgovara da je riječ o otvaranju većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta. Slijede garancija trajnog mira, politička stabilnost i sloboda kretanja.
Istovremeno, prema mišljenju većine ispitanika, pouzdana radna snaga i prirodni resursi su najveće vrijednosti koje BiH može donijeti Evropskoj uniji.
Takođe, rezultati jednog od provedenih istraživanja ukazuju da dvije trećine ispitanika, prema vlastitoj procjeni, posjeduje nedovoljno informacija o procesu integriranja i njegovom uticaju na svakodnevni život.
Što se tiče korištenja sredstva iz IPA fondova i na što su ta sredstva najviše trošena, iz Direkcije za evropske integracije naglašavaju kako je BiH u centralizovanom, odnosno direktnom sistemu upravljanja predpristupnom pomoći.
To znači da u ime institucija i korisnika IPA projekata u BiH ova sredstva ugovara, isplaćuje i utrošak prati Delegacija Evropske unije u BiH. Na kraju, relevantnu ocjenu iskorištenosti IPA sredstava, kao “čuvar budžeta” EU daje jedino Evropski revizorski sud. Prema posljednjim zvaničnim podacima Delegacije, iz IPA iznosa od 2007. do 2013. ugovoreno je 80 posto projekata, što je izraženo u novcu 411,69 miliona evra, od oko 660 miliona evra alociranih za BiH u nevedenom periodu. IPA sredstva u prethodnom budžetskom periodu EU (2007.-2013.) koja su Bosni i Hercegovini kao potencijalnom kandidatu bila dostupna, alocirana su za pomoć u tranziciji i jačanju institucija, te prekograničnu saradnju. IPA sredstvima finansirane su različite vrste projekata čiji je cilj podrška ispunjenju kriterijuma za članstvo, što je i primarna svrha ovog finansijskog instrumenta.
Primjeri takvih projekata su tehnička pomoć institucijama u jačanju kapaciteta za provođenje reforme javne uprave, pravosuđa, upravljanja granicama i azila, podrška učešću BiH u Programima Unije ili razvoj civilnog društva. S ciljem ublažavanja efekata svjetske ekonomske krize u državama obuhvaćenim procesom proširenja, IPA novcem su finansirani i infrastrukturni projekti poput onih u oblasti vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom, pružanja statističkih i carinskih usluga i slično.
U aktuelnom budžetskom razdoblju (2014-2020.) EU je za BiH od 2014. do 2017. alocirala oko 40 miliona evra godišnje za realizaciju prioriteta u sektorima podržanim strateškim dokumentima i provedbenom strukturom, među kojima su, naprimjer, javna uprava i pravosuđe.
Na pitanje koliko je Hrvatska pomogla BiH na njenom evroatlantskom putu, iz Direkcije ističu kako su iskustva Hrvatske kao najnovije članice EU izuzetno korisna za BiH. Već niz godina Centar za izvrsnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske različitim vidovima saradnje “prebacuje” znanje i iskustvo službenicima u BiH, od usklađivanja zakonodavstva do komunikacije.
Takođe, Hrvatska je bila jedan od inicijatora tzv. novog pristupa EU, koji je Savjet EU krajem prošle godine podržalo i kojim je urađena svojevrsna preraspodjela prioriteta u procesu integrisanja BiH, s fokusom na socio-ekonomske reforme. Hrvatska je 2010. ustupila BiH prevode acquisa EU na hrvatski jezik. Ovaj postupak je u velikom dijelu domaće javnosti protumačen na način da, zahvaljujući ustupljenim prevodima, BiH ne mora prevoditi propise EU. To, međutim, nije odgovarajuće tumačenje. Ustupljeni prevodi mogli su služiti isključivo kao pomoć predlagačima pravnih propisa da prilikom izrade propisa BiH iste usklađuju sa acquisem, imajući u vidu da pravna rješenja u Republici Hrvatskoj nisu istovjetna onima u BiH niti su prevodi propisa bilo koje države direktno primjenjivi u BiH.
Službeni prevodi acquisa na hrvatski jezik sada su dostupni u eur-lex bazi, odnosno Službenom glasniku EU i kao takvi takođe dragocjena pomoć svima koji propise u BiH usklađuju sa onima u EU, napominju iz Direkcije za evropske integracije BIH.
Agencije