Antibiotici mogu spasiti živote ljudi oboljelih od ozbiljnijih bolesti kakva je pneumonija i meningitis. Iako su u većini slučajeva učinkoviti, s druge strane, naučnici su otkrili kako se određene bakterije ne samo opiru antibioticima, lijekovima koji bi ih trebali ubiti, nego se njima i hrane.
To istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Chemical Biology i ono bi naučnicima moglo pomoći da genetski manipulišu bakterijama koje bi “pojele” tone antibiotika iz industrijskog otpada i sa stočarskih farmi koje zagađuju tlo i vodene puteve.
“Prije deset godina otkrili smo bakterije koje se mogu hraniti antibioticima i bili smo šokirani. Sada znamo kako im to uspijeva i možemo početi razmišljati o tome da iskoristimo tu njihovu sposobnost kako bismo se riješili antibiotika ondje gdje prave štetu”, kaže glavni autor studije Gautam Dantas, profesor imunologije na medicinskom fakultetu u Missouriju.
Antibiotici su otkriveni 20-ih godina prošlog vijeka i od tada su spasili desetine miliona života pobjedama nad bakterijskim bolestima poput upale pluća, tuberkuloze i meningitisa.
Međutim, vremenom su bakterije naučile kako uzvratiti udarac i izgradile otpornost na iste lijekove koji su ih nekada pouzdano uništavali.
Penicilin, izvorni antibiotik i ujedno najupotrebljavaniji, danas se zbog toga propisuje sve manje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) često upozorava da svijet ostaje bez učinkovitih antibiotika i prošle je godine pozvala vlade i velike farmaceutske kompanije da se angažuju na stvaranju nove generacije lijekova za borbu protiv superotpornih bakterija.
Bakterije mogu steći otpornost kada pacijent ne završi liječenje do kraja i tako “polumrtvoj” bakteriji da šansu da se oporavi i izgradi imunitet
Moderna industrija i poljoprivreda ubrzale su rast otpornosti na antibiotike obasipajući okoliš aktivnim lijekovima.