– Mahanje brojevima i kuknjava u stilu “sve nas je manje”, samo skreće pažnju sa ključnih probelma. Problem je što na naše univerzitete upisujemo loše studente, a najbolji odlaze. Problem je nizak indeks obrazovanosti, vitalnosti, i iskorištenosti radne snage. Stanovništvo nam rapidno stari. Dakle, nama ne treba puka brojnost, treba nam kvalitet ljudskih resursa, koji može da gura Republiku Srpsku ka održivom razvoju – rekao je Pašalić dodajući da je RS sa oko 47 stanovnika po kvadratnom kilometru, po gustiti naseljenosti na granici optimuma.Problem je, međutim, neravnomjerna naseljenost u RS, pa tako u Semberiji živi oko 100 stanovika po kvadratnom kilometru, dok je Hercegovina skoro pusta. Opština Kalinovik ima svega četiri stanovnika po kvadratnom kilometru.
Ekonomista Predrag Duduković je dodao da je bitno je koliko imamo radno sposobnog stanovništva, koliko je to radno sposobno stanovništvo kvalifikovano i da li su te kvalifikacije adekvatne potrebama tržišta rada.
Novaca ima, vremena nema
Saša Grabovac smatra da će za pet do deset godina situacija biti još gora, ali da mjere za povećanje nataliteta i konsolidaciju tržišta radne snage traže mnogo novaca, vremena i istrajnosti.
– Novca još uvijek ima, i u budžetima i na privatnim računima i možda je baš sada prilika da se za oporavak iskoristi zainteresovanost poslodavaca, koji su spremni da povećaju plate i preduzmu druge mjere, kako bi zadržali kvalifikovane radnike – kaže Grabovac.
Dodaje da su poslodavci spremni za akciju kako bi zaštitili svoje interese, jer im, ukoliko ne riješe problem sa radnom snagom, slijede otkazivanja ugovora ili čak zatvaranje preduzeća.
On odaje da ionako tešku situaciju dodatno komplikuju neiskreni i često kontroverzni odnosni među socijalnim partnerima u RS.
– Vlada RS je nekad u “koaliciji” sa poslodavcima, nekad sa sindikatima. Rijetko se dešava da svi zajedno traže rješenje, a da pri tom sindikat vodi računa o interesima radnika, poslodavci o interesu privrednika, a vlast o interesu građana RS – kaže Grabovac.
Uvoz radnika iz Moldavije kao privremena mjera
Saša Grabovac kaže da bi i uvoz radne snage, na primjer iz Moldavije ili istočih zemalja, mogao poslužiti kao kratkoročno rješenje, odnosno kao most ka trajnom rješenju problema, ali pod uslovom da znamo šta je krajnji cilj.
– Niko iz inostranstva neće izabrati BiH kao trjano rešenje za sebe i svoju porodicu, ali tim radnicima bi BiH mogla biti stanica na putu ka Evropskoj uniji. Našim privrednicima to bi istovremeno mogao biti privremeni spas za njihove poslove, dok se ne stvore uslovi, koji će domaće radnike odvratiti od iseljavanja i zadržati kod kuće – kaže Grabovac.
(Srpskainfo)