Ministri su kroz zaključke sa skupa istakli ozbiljnu zabrinutost zato što BiH nije usvojila zakon o gasnom sektoru na državnom nivou do juna 2014. godine.
“Savjet ministara EEZ-a je zaključio da postoji ozbiljno i trajno kršenje obaveza BiH u gasnom sektoru, ali je odluku o sankcijama odložio za 2015”, navedeno je u zaključcima.
Bez packi nije ostala ni Srbija. Nju su ministri prozvali zato što nije uskladila svoja gasna pravila sa pravnom stečevinom EU, a posebno su prozvana preduzeća za transport gasa “Srbijagas” i “Yugorozgas”.
“Ova deklaracija će imati snažan uticaj na evropski pristupni proces Srbije”, upozorili su ministri.
Zagovaranje sankcija
Boris Tučić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, je izrazio zabrinutost činjenicom da su neki uprkos svemu zagovarali uvođenje sankcija BiH, ali da je delegacija BiH, racionalnim pristupom i argumentima, ukazala na neosnovanost zahtjeva za uvođenjem sankcionih mjera koje je predložio Sekretarijat EEZ-a.
“Ovo je posebno značajno iz razloga što su, uz određene sankcione mjere koje su predviđene Ugovorom o Energetskoj zajednici, bile predložene i neke druge, izvan ugovornog konteksta, a koje su po svojoj prirodi radikalnijeg, odnosno finansijskog karaktera, te koje bi proizvele veoma negativne implikacije kako po BiH, tako i po region”, upozorio je Tučić.
On je rekao da jeste činjenica da BiH kasni s realizacijom nekih ugovornih obaveza, ali da je ovo prvi put da je Energetska zajednica zauzela realniji pristup kada je riječ o eventualnom modalitetu provođenja preostalih obaveza.
“Umjesto insistiranja na zakonu o gasu, kojim bi, između ostalog, bilo regulisano pitanje jedinstvenog regulatora u oblasti gasa za cijelu BiH, a u vezi s čim objektivno ne postoji saglasnost u BiH, niti postoji ustavna osnova za usvajanje predmetnog zakonskog akta, predstavnici Energetske zajednice predlažu da se ovo pitanje riješi po belgijskom modelu, odnosno posredstvom sporazuma između entiteta, čime se otvara širi prostor za eventualno postizanje dogovora u BiH u ovom kontekstu”, naglasio je Tučić.
On je pozvao strane u BiH da pristupe rješavanju ovog problema, kako bi preostale obaveze bile realizovane, u skladu s ustavnom strukturom BiH.
“U suprotnom, veoma brzo ćemo se suočiti s novim postupkom i novom opasnošću od primjene sankcionih mjera prema BiH. Ovo je od posebnog značaja uzimajući u obzir reformske procese koji se planiraju sprovesti u Energetskoj zajednici, a kojima je, između ostalog, predviđeno uvođenje radikalnijih sankcionih mehanizama posredstvom kojih bi se članice Energetske zajednice koje kasne u realizaciji svojih ugovornih obaveza kažnjavale”, naveo je Tučić.
Transport gasa
Glavna tema skupa bila je Ukrajina i transport gasa preko njene teritorije iz Rusije ka Evropi, a Evropska komisija je snažno zagovarala da Ukrajina i Rusija potpištu privremeni sporazum, kojim bi se započelo trajno rješenje pitanja transporta gasa iz Rusije ka Evropi.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je rekao da će Ukrajina poštovati sva pravila EEZ-a i učiniti sve da obezbijedi siguran transport gasa preko njene teritorije.
Ginter Etinger, potpredsjednik Evropske komisije, je rekao da je prioritetan zadatak EEZ-a obezbijediti energetsku sigurnost uoči nadolazeće zime, imajući u vidu probleme s ruskim gasom i dugovima Ukrajine za neplaćene isporuke. Etinger je rekao da će se napori na rješavanju tog problema bazirati na transparentnom i tržišno orijentisanom transportu gasa.
“Najvažniji faktor za osiguranje isporuka je funkcionalno energetsko tržište. Zato moramo da obezbijedimo potpunu implementaciju 3. energetskog paketa i odgovarajuće investicije u infrastrukturu, koje uključuju i projekte EEZ-a koji su usvojeni prošle godine. Ovo su ključni elementi za sigurno sanbdijevanje”, naveo je Etinger.