Od akciza i doprinisa prikupljeno 5,5 milijardi evra, u SDS tvrde da se pare troše nenamjenski

February 3, 2022, 1:09 pm

Od taksi i akciza koje se nalaze u cijeni goriva na godišnjem nivou se u Republici Srpskoj prikupi 350 miliona KM. Taj novac se troši nenamjenski. Kakva je svrha akcize na gorivo ako se ona nenamjeski troši, upitao je prof. dr Branko Blanuša, član Resora za energetiku SDS.

Tvrdi da akcize služe za krpljenje budžetskih rupa, a iz taksi se krpi tekuća potrošnja i vraćaju skupi inokrediti za gradnju autoputeva.

-Tako na primjer autoput Banjaluka-Prijedor se mogao izgraditi sa sredstvima iz jednogodišnje naplate akciza i taksi u Republici Srpskoj – izračunao je Blanuša.

On je podsjetio da je 2018. „akcizna koalicija“ prihvatila povećanje akciza na gorivo, a obećano je da će iz te akcize biti građana putra infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.

-Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture. Od 2006. do 2019. godine na osnovu akciza i doprinosa za puteve i autoputeve je prikupljeno oko 5,5 milijardi evra. Danas imamo svega 210 kilometara autoputeva – kazao je Blanuša.

Anđelko Grahovac, član Resora za energetiku SDS, poručio je da se iz strukture cijene evrodizela 2 vidi šta sve građani plaćaju u sklopu cijene goriva.

-Pored nabavne cijene evrodizela koja zavisi od svjetskog tržišta, u cijeni goriva učestvuju i troškovi koje građani plaćaju državi i to: akciza koja iznosi 30 feninga, taksa za puteve 15 feninga, taksa za autoputeve 25 feninga, zatim marža distributera oko 20 feninga i na kraju PDV u iznosu od 17 odsto na sve ove parametre koje smo naveli – izjavio je Grahovac.

Dakle, pojašnjava on, kad naš građanin dođe da kupuje gorivo, 50 litara ga košta 121 KM, a kada bi cijena bila 1,80 KM po litri za rezervar od 50 litara, građani bi izdvojili 90 KM, što je značajna ušteda.

-Svaka odgovorna vlast bi morala da vodi računa o ovome i da interveniše kako bi cijena nafte bila prilagođena životnom standardu stanovništva. Nabavna cijena nafte učestvuje sa 46 odsto, a državne takse učestvuju sa 54 procenta cijene. Država bi umanjujući svoje takse mogla uticati na smanjenje cijene goriva i udare na džepove građana koji će se još povećavati u narednom periodu – kazao je Grahovac.

Članica Resora za energetiku, Mila Misirkić, je poručila da rast cijene goriva inicira rast cijena osnovnih životnih namirnica kao i rast ostalih energenata kao što su plin i struja.

-Prosječna plata u Republici Srpskoj je oko 1.000 KM, a u segmentima u kojima radi većina stanovništva prosječana plata je ispod 800 KM. To znači da za prosječnu platu građani mogu da kupe oko 300 litara goriva što je neuporedivo manje nego u nekim razvijenim zemljama. Imamo primjer Austrije da za prosječnu platu možete da kupite 2.000 litara goriva dok u Švajcarskoj to je 2.800 litara goriva. Izmjenom poreske i akcizne politike može se uticati na smanjenje cijene goriva – zaključila je Misirkić.

Izvor: srpskainfo

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *