Naime, kako je objavila Savezna kancelarija za migracije i izbjeglice, kako bi se lakše zaposlili u Njemačkoj građani zemalja zapadnog Balkana u svojoj domovini mogu podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne dozvole u nadležnoj ambasadi SR Njemačke.
Ako je riječ o ljudima koji već žive u Njemačkoj i zatražili su azil, ove osobe nakon 1. novembra 2015. godine moraju napustiti Njemačku, ako tamo žive i ako su podnijeli zahtjev za azil nakon 1. januara, a prije 1. novembra 2015. godine, prenosi croexpress.eu.
Ako znamo kako za hrvatske državljane od 1. juna ove godine ne trebaju radne dozvole za rad u Njemačkoj, ne treba sumnjati kako će se mnogi građani Hrvatske, BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije odlučiti put Njemačke.
Preduslovi
Nakon toga u svojoj domovini mogu podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne dozvole. Preduslovi su: potrebno je imati konkretnu, obvezujuću ponudu za zaposlenje na radno mjesto u Njemačkoj; ne smije postojati osoba iz Njemačke ili zemlje Evropske unije koja bi stajala na raspolaganju za to slobodno radno mjesto; plata ne smije biti manja od one drugih poslodavaca na usporedivim radnim mjestima. Uz to, navodi se kako nisu potrebne posebne kvalifikacije.
– Zemlje zapadnog Balkana smatraju se zemljama sigurnog porijekla. Zbog toga njihovi državljani nemaju skoro nikakve šanse da u Njemačkoj budu priznati kao izbjeglice te ovim postupkom mogu izbjeći eventualni izgon iz zemlje. Regulacija je vremenski ograničena do 2020. godine, navode iz njemačke Savezne kancelarija za migracije i izbjeglice.
Veliki problem
S problemom iseljavanja mladih, visoko obrazovanih osoba posljednjih godina muku muče sve zemlje regije, naročito BiH. Nemogućnosti zaposlenja, besperspektivnost, beznađe, korupcija, kriminal i nepotizam sve više ljudi tjera da “glavom bez obzira” napuštaju našu, ali i zemlje regije.
Nažalost, sve ukazuje na to da će se taj trend na snazi održati i sledećih godina, čemu svjedoče i sve relevantne analize domaćih i međunarodnih institucija.
Istraživanje Unije za održivi povratak u našoj državi došlo je do frapantnih podataka kako je od sredine 2013., do danas iz BiH otišlo više od 68.000 građana, međutim to kao da i nije previše briga domaćih političkih elita. Najtraženija zanimanja
Kada su u pitanju zanimanja koja su deficitarna u Njemačkoj, situacija je slična kao i prethodnih godina – najviše se traže radnici u zdravstvu i građevini. Naime, u Njemačkoj se traži liječničko osoblje sa srednjom stručnom spremom (medicinske sestre, itd.) ali i visokoobrazovani kadar, odnosno liječnici. Uz to, vrlo su česti konkursi za poslove u industriji metala, trgovini, transportu i logistici, traže se strojarski tehničari, automobilski tehničari, električari, njegovatelji, bravari, zavarivači, itd.
Minimalna satnica 8,5 evra
Kako je još u junu, nakon liberalizacije radnog zakonodavstva za hrvatske radnike, kazala njemačka ministrica rada Andrea Nahles minimalna satnica u toj zemlji 8,50 evra bruto, odnosno oko 7,3 evra neto. Ono što treba kazati jeste kako su cijene nekretnina, bilo da ih želite kupiti ili iznajmiti, kudikamo veće nego je to slučaj u BiH i Hrvatskoj.
Kada je u pitanju hrana i piće te odjeće i obuće, zbog velikog broja trgovačkih lanaca i malih trgovina pojedine namirnice su čak i jeftinije nego je to slučaj kod nas. Prema tome, ukoliko bi se četveročlana porodica iz BiH odlučila put Njemačke, te morama iznajmiti stan, za normalan život suprug i supruga bi trebali imati posao, jer s jednom platom (ukoliko nije liječnička, inženjerska, rukovodeća, isl.) teško bi se “sklapao kraj s krajem”.
Nezavisne