Na inicijativu gradskog menadžera Gorana Vesića juče je održan sastanak na kome je odlučeno da se organizuje zajednička akcija svih zainteresovanih kompanija kako bi se obnovila Pakračka biblioteka, jedna od najstarijih srpskih institucija kulture u Hrvatskoj.
– Radi se o ideji zbog čijeg sam sprovođenja veoma srećan jer sam s vladikom Jovanom Ćulibrkom, episkopom pakračko-slavonskim o njoj razgovarao već nekoliko mjeseci unazad. Radi se o najstarijoj srpskoj biblioteci s druge strane Drine, staroj kao i Nacionalna biblioteka Velike Britanije, a koja je stradala tokom prethodnog rata. Naša je želja da je obnovimo i uvjeren sam da ćemo pronaći kompanije koje će rado učestvovati u obnovi episkopske biblioteke.
Smatramo svojom obavezom da Grad Beograd bude pokretač ovakvih akcija, a na sastanku s vladikom Jovanom, Dejanom Palićem, predsjednikom Udruženja izdavača i knjižara Srbije i Ratkom Dmitrovićem, direktorom i glavnim urednikom “Večernjih novosti“ dogovorili smo zajendički nastup kako bi srpske kompanije učestvovale u obnovi – rekao je Gorna Vesić, pa dodao: – Naravno, nakon obnove naši izdavači tamo bi mogli da šalju knjige, kako u ovu biblioteku tako i u biblioteku Pravoslavne gimnazije u Zagrebu koju pohađa 80 učenika, čime ćemo dati značajan doprinos očuvanju nacionalnog identiteta srpske djece koja žive u Hrvatskoj.
Očuvanjem kulturnih i nacionalnih institucija istovremeno omogućavamo i našem narodu s druge srane Drine da sačuva svoj duh, kulturu i tradiciju.
Postoje trenuci kada je čovjek posebno ponosan, a ovaj sastanak čini me takvim jer radimo važnu stvar za budućnost našeg naroda u Hrvatskoj. Vladika Jovan, episkop pakračko-slavonski, ukazao je od kakvog je značaja obnova ovog objekta za duhovnu obnovu srpskog naroda. – Još prije 270 godina ova biblioteka nazvana je Knjižnicom episkopije pakračke, a još vijek prije toga u njoj je započeto prikupljanje srbulja, srpskih ranoštampanih knjiga.
Od njih 38, danas je sačuvana 31, kao i više od 20.000 knjiga, među kojima su rukopisi, inkonabule nastale prije 1500. godine i srpske knjige štampane u 18. i 19. vijeku. Sada je to književno blago u Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj i odobren je njihov povratak u Pakrac, čim se završi obnova eparhijskog dvora – rekao je vladika Jovan.
Podršku akciji najavio je i Dejan Papić, a Ratko Dmitrović je istakao da se radi o obnovi jedne od ključnih kulturnih institucija srpskog naroda, koji poslije Matice srpske i Narodne biblioteke, baštini najveći broj starih srpskih i vizantijskih knjiga.
Kada bude obnovljena, biblioteka će imati sobu posvećenu profesoru Ivanu Hitiju koji je 1992. godine, nakon što je vidio oštećenu crkvu i razbacane knjige u dvorištu organizovao spasavanje knjiga, zbog čega je izbačen iz hrvatske vojske. Knjige je prenio u Nacionalnu sveučilišnu knjižicu u Zagrebu, a Mitropoliji zagrebačko-ljubljanskoj vraćene su 2007. godine.
Za ovaj čin, Ivan Hiti je 2013. godine primio orden Svetog cara Konstantina od patrijarha Irineja.
(RTRS)