Bosna i Hercegovina pripremila je Program reformi, novi dokument koji bi trebalo da bude upućen u centralu NATO-a u Briselu u sklopu dogovorene saradnje između BiH i ove vojnoodbrambene alijanse.
S obzirom na to da je dokument kompromis državnog nivoa, entiteta, konstitutivnih naroda i ostalih građana čiji su politički predstavnici učestvovali u kreiranju dokumenta, njegov sadržaj je razvodnjen i u njemu gotovo da se ne nalazi nijedna konkretno definisana aktivnost ili plan šta BiH namjerava uraditi kako bi poboljšala svoju saradnju s NATO-om. Primjera radi, interesi RS zadovoljeni su formulacijom da ovaj dokument ne prejudicira članstvo u NATO-u, a interesi Bošnjaka i Hrvata zadovoljeni su formulacijom da ovaj dokument predstavlja Godišnji nacionalni program, odnosno ANP, koji se inače koristi za zemlje koje teže ka članstvu. Međutim, kada se pogledaju konkretni prijedlozi budućih reformi, ne nalazi se nijedna konkretna referenca koja bi pružila dokaz da BiH istinski želi da se pridruži alijansi.
Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH iz reda srpskog naroda, za “Nezavisne” je rekao da o sadržaju dokumenta treba da se konsultujemo s njegovim autorom, odnosno Predsjedništvom BiH, a ne sa Ministarstvom odbrane, ali da je on lično zadovoljan formulacijama koje definišu odnos BiH i NATO-a.
“U dokumentu jasno piše da on ne prejudicira članstvo, a samim tim otklonjene su sve eventualne dileme o tome šta to znači. Uostalom, obratite pažnju na izjave funkcionera NATO-a u posljednje vrijeme. Oni nikad ne govore o članstvu, već se svaka njihova diskusija svodi na saradnju za koju se BiH opredijelila. Mi u RS raspoloženi smo da sarađujemo s NATO-om, i to nikad nije bilo sporno”, rekao nam je Okolić. Iz Predsjedništva juče nismo uspjeli dobiti komentar o sadržaju dokumenta i na koji način je kreiran.
U dokumentu se navodi veliki broj opštih mjesta bez konkretnih aktivnosti ili rokova, poput “BiH će nastaviti aktivnosti na jačanju sposobnosti upravljanja krizama i planiranje za vanredne situacije, posebno kroz provođenje određenih navedenih aktivnosti”, ili rečenica u dijelu o ekonomskim politikama: “Nastavljaju se planirane aktivnosti ekonomskog razvoja.” Planovi koji se odnose na transportnu politiku definisani su kao: “Cilj Okvirne transportne politike BiH je održivi razvoj transportnog sistema u BiH, entitetima i Brčko distriktu zasnovane na očekivanom ekonomskom i društvenom razvoju zemlje.” U planovima o reformama u odbrambenom sektoru napisano je: “BiH će kroz odbrambeno planiranje stvoriti preduslove da odbrambene institucije i OS BiH budu sposobne izvršavati zadatke definisane zakonom i podržavati ispunjenje državnih ciljeva u oblasti sigurnosti i odbrane”.
Kada se radi o zaštiti tajnih podataka, objašnjeno je: “U okviru personalne sigurnosti državni sigurnosni organ preduzima sveobuhvatne aktivnosti kako bi se izvršila sigurnosna provjera svih osoba u BiH koje rukuju NATO tajnim podacima.” Iz ovoga se može zaključiti da trenutno tajnim podacima NATO-a u BiH rukuju lica koja još nisu prošla bezbjednosnu provjeru.
U tabelama sa rokovima sprovođenja aktivnosti nalaze se formulacije “kontinuirano” i “tokom 2021. godine”.
Osim što su tipske bez konkretnih planova ili namjera, većina formulacija doslovno su prepisane iz prvog programa reformi koji je BiH uputila u Brisel.
Primjer je formulacija o tome da je BiH izradila komunikacijsku strategiju za javnu podršku kontinuiranom partnerstvu sa NATO-om.
“Na osnovu ove strategije, napravljen je akcioni plan koji će se fokusirati na kontakte sa javnošću putem seminara, radionica i konferencija za ciljne grupe (lokalne vlasti, univerziteti, nevladin sektor) i programa kontakta sa javnošću čiji će cilj biti upoznati javnost u BiH o važnosti partnerstva sa NATO-om”, navedeno je u dokumentu, a ovakva formulacija od riječi do riječi prepisana je iz prethodnog dokumenta koji je BiH poslala u Brisel.
Dejan Šajinović – Nezvisne Novine