Obilježavanje 30. godišnje Dejtonskog sporazuma, “Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu”, koju je organizovao američki kongresmen Majkl Tarner, ponovo je bila prilika da se BiH, tri decenije poslije potpisavnja mirovnog dokumenta, pokaže kao raštimani orkestar.
Članovi Predsjedništva BiH ni u Ohajo, na obilježavanje 30. godišnjice potpisivanja Dejtona, nisu otišli sa jedinstvenim stavom. U skladu sa dosadašnjom praksom, to se moglo i očekivati i čuti tokom obraćanja srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i Denisa Bećirevića. Bećirović u svom govoru na konferencija u Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva SAD u Dejtonu nije propustio priliku da okrivi rukovodstvo Republike Srpske da je pokrenulo napad na ustavni poredak BiH.
“Dame i gospodo, rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Rukovodstvo entiteta RS, podržano od strane Moskve i Beograda, pokrenulo je brutalni napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine krajem februara ove godine. Taj napad na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma još traje i predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti. Bezbjednosna kriza u Bosni i Hercegovini nije lokalni problem. Ona je rezultat agresivnog djelovanja Moskve putem njihovih proksija u entitetu Republika Srpska. Dame i gospodo, na kraju obraćanja želim podvući da Bosna i Hercegovina bez promjene ustavnih rješenja ne može računati na dugoročniju stabilizaciju i brži razvoj” – poručio je Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH.
S druge strane, Cvijanovićeva je jasno poručila da se dejtonska ravnoteža urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera.
“Tačno je da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države. Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta. Opravdano je i primjereno da upravo ovdje, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke. Sve navedeno činio je Kristijan Šmit, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije. Najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem!” – rekla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
Cvijanovićeva je u svom govoru rekla da vjerujem da će administracija američkom predsjednika Donalda trampa pomoći da se spasi demokratija u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i ustavom.
“Ja dolazim iz Republike Srpske, i želim jasno da naglasim: mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo. Jedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je parafiran Dejtonski sporazum, državni praznik u Republici Srpskoj, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.” – naglasila je Cvijanović.
U Dejtonu se obratio i Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Naglasio je da je Dejtonski sporazum ispunio svoju primarnu svrhu uspostavljanje mira, ali da su reforme i dalje neophodne za integraciju u Evropsku uniju. Upozorio je, kako je rekao, na opasnost od revizionizma i političke retorike koja potkopava osnovne principe mira i zajedničkog života.
“Prepisivanje istorije i neshvatanje sveobuhvatne misije Dejtonskog mirovnog sporazuma veoma je beskorisno za bolju budućnost zemlje. Mir i napredak zahtijevaju pravičan kompromis i međusobno poštovanje, a ne zapaljive govore. Siguran sam da je većina lokalnih političara svjesna i spremna je da postavi pravne i političke temelje za državu koja funkcioniše, kako bi zauzela svoje mjesto u evroatlantskoj porodici. Bosna i Hercegovina može postati uspješna priča – ona je u rukama domaćih aktera” – poručio je Šmit.
U Dejtonu je govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković poručujući da, kako je rekao, Hrvatska podržava evroatlantske težnje BiH i nastavlja zagovarati dijalog i kompromis unutar BiH kako bi ona mogla potpuno ostvariti svoj potencijal kao stabilna, demokratska i prosperitetna država, kao i da prava Hrvata u BiH ne mogu zavisti od demografije.
(TV K3)